Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je novu bilancu noćnog napada: pet poginulih i 14 ozlijeđenih. Rekao je da su glavna meta bili energetski objekti u Kijevu i Kijevskoj oblasti. Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je pogodilo i komunikacijski centar u Kijevu te lučku infrastrukturu u Izmailu. Te navode o pogođenim ciljevima nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Ukrajina je potvrdila da su u borbi izgubljeni zrakoplov MiG-29 i njegov pilot. Ruski vojni portal tvrdi da su zrakoplov oborile ruske snage, no uzrok gubitka nije potvrđen u dostupnim podacima.
Crno more trenutačno je slabo pogodno za sigurnu plovidbu, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Za to je okrivio ukrajinske napade. Riječ je o ocjeni ruske strane, bez najave nove mjere za pomorski promet.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad Nesternojem, Rublenojem i Visokajom Jarugom u Harkovskoj oblasti. Tvrdnja o pomaku na bojištu zasad potječe od ruske strane.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Ukrajina odustala od kupnje "vrlo moćnog" američkog streljiva jer nema zrakoplove i drugu opremu potrebnu za njegovu uporabu. Nije precizirao o kojem je streljivu riječ.
Sjedinjene Države spremne su obnavljati gospodarske veze s Rusijom tek nakon završetka rata u Ukrajini, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Dodao je da Moskva Washingtonu predlaže suradnju već sada, uz ocjenu da bi bila u američkom interesu.
Ukrajinske vlasti objavile su da je ruski dron pogodio područje Instituta za nuklearna istraživanja u Kijevu. Prema njihovim podacima, reaktor nije oštećen i nema stradalih.
Poljska je 1. listopada uvela pojednostavljena pravila za djelovanje protuzračne obrane, potvrdio je ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz. Promjena je povezana sa zaštitom poljskog zračnog prostora tijekom ruskih napada na Ukrajinu.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da još nema ni konačne ni privremene odluke o mogućem novom sastanku predstavnika Rusije, SAD-a i Ukrajine. Glasnogovornica Marija Zaharova tako je odgovorila na izvješća da bi se razgovori na tehničkoj razini mogli održati u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Rekla je da će Moskva objaviti pojedinosti ako se sastanak počne pripremati.
Dron je u četvrtak pogodio školsku zgradu u kijevskoj četvrti Solomjanski i izazvao požar, objavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Prema njegovim riječima, djeca su u trenutku udara bila u skloništu, a hitne službe upućene su na mjesto događaja. Kličko je naknadno izvijestio i o oštećenju skladišne zgrade u istoj četvrti nakon pada drona.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je izjavio da su rat u Ukrajini i ukrajinski napadi na ruske rafinerije snažno utjecali na tržište dizela. Ocijenio je da je njihov učinak na to tržište veći od učinka sukoba na Bliskom istoku. Riječ je o Trumpovoj procjeni, a ne o novoj odluci o američkoj politici prema Ukrajini.
Rusija je tijekom noći napala Ukrajinu sa 107 dronova, objavile su ukrajinske zračne snage. Tvrde da je protuzračna obrana oborila ili omela 87 letjelica, dok su pogoci zabilježeni na 11 lokacija. Riječ je o ukupnoj bilanci noćnog napada, nakon ranijih izvješća o šteti u Kijevu i Odesi.
Moldavsko Ministarstvo obrane prijavilo je treći ulazak bespilotne letjelice u zračni prostor zemlje u srijedu. Objekt je oko 20:45 ušao iz smjera Ukrajine, preletio prema području Pridnjestrovlja i potom nestao s radara kod Brăneștija. Vlasti su privremeno zatvorile zračni prostor u središnjem dijelu Moldavije, a ponovno ga otvorile u 21:09. Jedan od ranije prijavljenih dronova toga dana srušio se i eksplodirao kod Hîrbovăța.
U zračnim napadima u četvrtak ozlijeđena je po jedna osoba u Kijevu i Odesi, objavile su ukrajinske hitne službe i gradske vlasti. U Odesi je oštećena infrastruktura, no gradska uprava nije navela pojedinosti. Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je pogodilo logistički centar u Kijevu, podatkovni centar u Odesi i teretni brod u obližnjoj luci Čornomorsk te da su se koristili u vojne svrhe.
Ukrajinski operator prijenosne mreže Ukrenergo najavio je rasporede isključenja struje za četvrtak u pojedinim regijama zbog posljedica napada na energetske objekte. Za kućanstva i ostale potrošače isključenja su predviđena od 8 do 11 te od 16 do 21 sat, a za industriju i poslovne korisnike ograničenja snage od 8 do 21 sat. Riječ je o novoj mjeri nakon ranije uvedenih hitnih isključenja.
Ukrajinski premijer Sergij Korecki izjavio je da će ukupni troškovi rata ove godine dosegnuti 155 milijardi dolara, uključujući vojnu opremu koju saveznici isporučuju izvan državnog proračuna. Vlada namjerava preraspodjelom i odgodom rashoda pokriti sedam milijardi dolara manjka, a o preostalih 20 milijardi razgovara s partnerima. Korecki upozorava da o zatvaranju manjka ovise vojne narudžbe za početak 2027. godine.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Tijekom napada u srijedu navečer izbio je požar u kafiću u prizemlju stambene zgrade u kijevskoj četvrti Solomjanski, objavila je gradska vojna uprava. U četvrti Obolon gorjela je skladišna zgrada, a na drugoj lokaciji pali su ostaci letjelice. Zasad nema podataka o stradalima u tim požarima.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika za obrambene tehnologije Serhij Beskrestnov izjavio je da je Rusija prvi put upotrijebila mlazni dron s bojnom glavom oblikovanom za rezanje metalnih konstrukcija. Prema njegovim riječima, namijenjena je rušenju visokonaponskih stupova i čeličnih mostova, a sadrži glavno punjenje od 40 kilograma i četiri dodatna modula. Njegovu procjenu o namjeni oružja nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Ruski napadni dron srušio se na dječje igralište u Kijevu, ali nije eksplodirao, izvijestila je Al Jazeera. Pad se dogodio tijekom dana u kojem su ruski napadi na grad i okolicu već odnijeli ljudske živote i pogodili energetsku infrastrukturu.
Jedan je muškarac poginuo skupljajući orašaste plodove, a četvero ljudi ozlijeđeno je pri pokušaju odlaska iz Oleški u Hersonskoj oblasti, izjavila je čelnica gradske vojne uprave Tetjana Hasanenko. Prema njezinim riječima, stradali su u odvojenim eksplozijama mina na putovima kojima se civili služe za izlazak iz grada pod ruskom kontrolom. Hasanenko kaže i da tamošnja bolnica radi bez osnovnih lijekova, struje i tekuće vode.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinske snage tijekom dosadašnje tri faze operacije "Vivaldi" vratile pod svoju kontrolu ukupno 176 četvornih kilometara teritorija. Tvrdi da su time spriječile ruski prodor prema zaleđu Slovjanska i Kramatorska te stabilizirale taj dio bojišta. Brojku i opis učinka operacije zasad iznosi ukrajinska strana.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
