Kako Putin koristi Trumpovu potragu za "brzim mirom" da učvrsti rusku sferu utjecaja u Ukrajini i razotkrije pukotine zapadnog saveza

Današnji rusko‑američki telefonski razgovor na najvišoj razini, šesti otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, potvrdio je ono što Kremlj ponavlja od početka rata: Moskva želi pregovarački stol, ali neće kapitulirati pred ciljevima koji se, u ruskom narativu, tiču "uklanjanja temeljnih uzroka sukoba". Trump je, prema riječima njegova pomoćnika, još jednom zatražio "brzi prekid neprijateljstava", no Vladimir Putin je uzvratio da se mir ne može graditi na zaboravu NATO‑ova širenja, sabotaže sporazuma iz Minska i osmogodišnjeg rata protiv Donbasa.

Iz Kremlja su poručili kako se razgovor odvijao u "poslovnom tonu", što u ruskoj diplomaciji obično implicira da su stavovi predočeni bez uljepšavanja. Za razliku od Bidenove administracije, koja je Moskvu gurala u poziciju "pobjedi ili nestani", Trump očito traži prostor za trgovinu (kao i uvijek): stavljanje isporuka oružja Kijevu na led, signal je da Washington priznaje vlastitu iscrpljenost. Međutim, Moskva dobro pamti prijašnja zapadna obećanja koja su se istopila čim je Rusija popustila pritisak. Stoga Putinova rečenica kako "Rusija neće odustati od svojih ciljeva" treba biti shvaćena i kao lekcija iz prošlosti.