Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev ponovno je pozvao na zaustavljanje rata u Ukrajini i diplomatsko rješenje nakon razgovora u Njemačkoj. Poručio je i da je Kazahstan spreman pridonijeti naporima za završetak sukoba. Riječ je o pozivu na pregovore, a ne o postignutom dogovoru zaraćenih strana.
Ujedinjeni narodi spremni su posredovati u pregovorima između Rusije i Ukrajine, izjavio je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stéphane Dujarric. Kazao je da je organizacija spremna pomoći u pronalasku rješenja za sukob ako to zatraže sve strane. Izjava dolazi nakon novih diplomatskih kontakata povezanih s mogućim nastavkom razgovora o ratu.
Papin posebni izaslanik Matteo Zuppi završio je posjet Moskvi, tijekom kojeg se sastao s pomoćnikom ruskog predsjednika Jurijem Ušakovom te dužnosnicama Janom Lantratovom i Marijom Lvovom-Belovom. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se razgovaralo o ratu u Ukrajini i stanju u Oleškama, gradu u Hersonskoj oblasti pod ruskom kontrolom. Moskva je izaslaniku iznijela svoje optužbe na račun ukrajinskih vlasti u vezi s tim gradom.
Hitna isključenja struje uvedena su u dijelovima Ukrajine nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu. Mjera je obuhvatila i Kijev, gdje su hitna isključenja uvedena prvi put ove sezone, prema podacima ukrajinske elektroenergetske tvrtke DTEK. Redovni rasporedi isključenja tijekom hitne mjere ne vrijede.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Tvornice u europskim zemljama koje proizvode oružje za Ukrajinu Rusija smatra mogućim vojnim ciljevima, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. Upozorila je da njihova lokacija izvan Ukrajine ne jamči sigurnost.
U napadima na Novovoroncovku u Hersonskoj oblasti poginula je 77-godišnja žena, a troje ljudi je ozlijeđeno, objavio je čelnik regionalne uprave Oleksandr Prokudin. Među ozlijeđenima su muškarac koji je hodao ulicom i 88-godišnja žena koja je bila u kući tijekom jutarnjeg granatiranja. Ukrajinske vlasti napade pripisuju ruskim snagama.
Ukrajina je pokrenula hitnu raspravu o humanitarnoj situaciji u Oleškama, gradu u Hersonskoj oblasti pod ruskom kontrolom, na Stalnom vijeću OESS-a. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da će se pitanje razmatrati 1. listopada te optužio ruske okupacijske vlasti za uskraćivanje pomoći civilima. Ranije su objavljene ukrajinske tvrdnje o otežanoj dostavi hrane u grad.
U ruskim napadima na Ukrajinu od početka dana poginulo je sedam ljudi, među njima dijete, a 24 su osobe ozlijeđene, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. To je nova bilanca nakon ranije objavljenih pet poginulih i 14 ozlijeđenih. Zelenski je podatke iznio tijekom razgovora s norveškim premijerom o ukrajinskim potrebama za protuzračnom obranom.
Bugarski premijer Rumen Radev izjavio je da su članice EU-a Ukrajini već predale sve raspoložive sustave protuzračne obrane. Njegova izjava dolazi nakon što ministri obrane EU-a nisu postigli dogovor o predaji dodatnih projektila za sustave Patriot. Riječ je o Radevljevoj procjeni raspoloživih zaliha, a ne o zajedničkoj odluci članica Unije.
NATO je odbacio rusku nuklearnu retoriku i priopćio da njegove vojne aktivnosti ne predstavljaju prijetnju Rusiji. Savez je pritom ponovio da će nastaviti podupirati Ukrajinu i braniti teritorij svojih članica. Izjava je odgovor na najnovije poruke Moskve, bez najave promjene NATO-ove politike.
Deset civila zatražilo je medicinsku pomoć nakon noćnog napada dronovima na Hersonsku oblast, izjavio je Vladimir Saldo, čelnik vlasti koju je ondje postavila Rusija. Naveo je i da su oštećeni civilni objekti, bez pojedinosti o njihovoj lokaciji i stanju ozlijeđenih. Podaci o posljedicama zasad potječu od ruske strane.
Vozač civilnog automobila umro je na putu do bolnice nakon napada drona blizu sela Zamiševo u ruskoj Brjanskoj oblasti, izjavio je regionalni guverner. Prema njegovim riječima, u odvojenom napadu drona u Klimovu ozlijeđen je još jedan stanovnik. Odgovornost za napade pripisuje ukrajinskoj strani, a podaci o stradalima zasad potječu od ruskih vlasti.
Ukrajinski Glavni stožer objavio je da su njegove snage 29. rujna i tijekom sljedeće noći pogodile skladište dronova u Granitnom u Donjeckoj oblasti, zapovjedni punkt u Lisičansku te remontnu bazu u Starobilsku u Luganskoj oblasti. Tvrdi i da su pogođena skladišta opskrbne opreme na više lokacija u Donjeckoj oblasti i na Krimu. Razmjeri štete nisu navedeni, a navode nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Nakon noćnog udara na Tripiljsku termoelektranu u Kijevskoj oblasti, ruski portal Voennoe obozrenie objavio je da su napadi dronovima na elektranu nastavljeni i poslije podne. Portal navodi da su se eksplozije čule i u Dnipru te Vinničkoj oblasti. Tvrdnje o novim udarima i njihovim posljedicama zasad nisu neovisno potvrđene.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obavještava kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva o sukobu u Ukrajini, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Tako je odgovorio na Tokajevljev poziv da se zaustave borbe, objavio je Kommersant. Peskovljeva izjava nova je reakcija Moskve na kazahstanski poziv na diplomatsko rješenje.
Moskovski sud odredio je pritvor u odsutnosti čelniku ukrajinske vojne obavještajne službe Olehu Ivaščenku i zapovjedniku snaga besposadnih sustava Robertu Brovdiju, izvijestio je TASS. Ruske vlasti terete ih za napade u Starobilsku u Luganskoj oblasti i Brjanskoj oblasti, koje kvalificiraju kao terorističke. Riječ je o optužbama ruske strane, a odluka suda donesena je bez njihove prisutnosti.
Ministri obrane država EU-a nisu postigli dogovor o predaji projektila za sustave Patriot iz nacionalnih zaliha Ukrajini, piše Kommersant. Razgovori su se ponajprije odnosili na zalihe Španjolske i Grčke te mogućnost da im se zamjenski projektili kupe preko mehanizma kojim europske države nabavljaju američko oružje za Ukrajinu. Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas potvrdila je da pitanje na sastanku 28. rujna nije riješeno.
Prijedlozi energetskog i crnomorskog primirja ne bi doveli do trajnog mira, izjavio je Aleksej Poliščuk, dužnosnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u intervjuu za Interfax. Potvrdio je da postoji mogućnost novih razgovora Rusije, SAD-a i Ukrajine, ali je rekao da će o nastavku pregovora odlučiti rusko vodstvo, uzimajući u obzir postupke Kijeva. Njegova ocjena prijedloga primirja stav je Moskve, a ne dogovor među stranama.
Ruske navođene bombe pogodile su Kramatorsk u Donjeckoj oblasti, izvijestila je Ukrainska Pravda. Prema njezinim podacima, ozlijeđene su tri osobe, a uništena je zgrada gradskog odjela za rad i socijalnu zaštitu.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je od utorka navečer do srijede ujutro presrelo i uništilo 384 ukrajinska drona nad ruskim regijama i Crnim morem. Guverner Samarske oblasti izjavio je da su u napadu oštećene obiteljske kuće. Prema prvim podacima koje prenosi TASS, nema prijavljenih žrtava.
Proizvodna oprema Tripiljske termoelektrane u Kijevskoj oblasti oštećena je u ruskom napadu, objavila je ukrajinska energetska tvrtka Centrenergo. Oštećenje je novi podatak o posljedicama noćnih udara na energetske objekte u okolici Kijeva.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
