Rat u Ukrajini

Andrij Bilecki, zapovjednik Trećeg armijskog korpusa ukrajinske vojske, potvrdio je da je odbio ponudu da preuzme zapovjedništvo nad kopnenim snagama. Novinarima je objasnio da bi ta dužnost zahtijevala reformu borbene obuke i mobilizacije, pri čemu vjeruje da se obuka može znatno poboljšati, ali sumnja da se postojeći mobilizacijski sustav može temeljito promijeniti. Smatra da je moguće ukloniti zlouporabe, no ne i zamijeniti sam sustav mobilizacije. Zaključio je da će biti korisniji na položaju s kojeg neposredno zapovijeda vojnim postrojbama.

Južna Koreja odlučila je povući dio diplomatskog osoblja iz Ukrajine, nakon što je početkom listopada već opozvala svojeg veleposlanika. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Park Doo-soon izjavio je da Kijev nije poduzeo zadovoljavajuće korake za rješavanje spora oko javnog otkrivanja transfera dvojice sjevernokorejskih ratnih zarobljenika u Seul. Južnokorejska strana tvrdi da je postojao dogovor o povjerljivosti, što ured ukrajinskog predsjednika osporava. Kao dodatni razlog povlačenja navedena je opasnost od ruskih zračnih napada, no konzularno osoblje ostaje u Ukrajini, a diplomatski kontakti nastavit će se preko privremenog otpravnika poslova.

Administracija Donalda Trumpa nije odobrila zahtjeve savezničkih država za prijenos proturaketnih presretača Patriot Ukrajini, objavio je Washington Post pozivajući se na američke dužnosnike. Ministar obrane Pete Hegseth nije ih formalno odbio, ali nije poduzeo potrebne korake za njihovo odobrenje, zbog čega isporuke ostaju na čekanju. Za daljnji prijenos američkog naoružanja drugim državama potrebno je dopuštenje Washingtona, a ukrajinska protuzračna obrana već se suočava s nedostatkom projektila za presretanje balističkih raketa.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njegovi dronovi tijekom noći pogodili tri teretna broda u luci Reni u Odeskoj oblasti i još jedan brod koji je plovio prema Odesi. Moskva tvrdi da su plovila prevozila vojni teret te navodi napade na logističke centre u Hmeljničkom i Kovelju u Volinjskoj oblasti, koji su, prema ruskom priopćenju, služili opskrbi ukrajinske vojske. Navodi o pogođenim plovilima i prirodi njihova tereta nisu neovisno potvrđeni.

Ukrajinski dronovi izveli su u noći na 18. listopada jedan od najvećih napada na Sankt-Peterburg i okolnu Lenjingradsku oblast od početka rata. Požari su izbili na Naftnom terminalu Sankt-Peterburg, u skladištu goriva Ručji te u industrijskim skladištima. Prema ruskim vlastima, jedna osoba je poginula, a 15 ih je ozlijeđeno. Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko izjavio je da je protuzračna obrana oborila 145 dronova.

Napadnuta je i digitalna infrastruktura. Ruska tehnološka kompanija VK potvrdila je udar na svoj podatkovni centar, nakon čega su korisnici prijavljivali poteškoće u radu društvene mreže VKontakte. Dronovi su pogodili i logistički centar internetskog trgovca Ozon, dok su zabilježena oštećenja električne trafostanice i mosta preko Korabeljnog plovnog kanala. Oko 20.000 stanovnika privremeno je ostalo bez električne energije.

Ruski raketni napad tijekom noći na ponedjeljak usmrtio je ženu u Kijevu i pogodio postaju podzemne željeznice na lijevoj obali Dnjepra. Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, oštećena je i stambena zgrada s 25 katova, kao i medicinska ustanova te nekoliko drugih objekata. U glavnom gradu ozlijeđene su još tri osobe.
Napad je bio dio jedne od najopsežnijih ruskih zračnih operacija posljednjih mjeseci. Prema ukrajinskim vlastima, Rusija je ispalila 16 balističkih projektila na Kijev i okolicu te više od 200 dronova na ciljeve diljem zemlje. U Krivom Rogu poginule su još dvije osobe, oštećeno je više od deset energetskih objekata, a najmanje 550.000 kućanstava ostalo je bez električne energije. Uvedene su i redukcije struje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev nije dobio pravodobno upozorenje zapadnih partnera o prvom valu balističkih projektila, iako su informacije stigle prije drugog vala.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija uspostavlja sigurnosnu zonu unutar ukrajinskog teritorija duž zajedničke granice te da njezino postojanje neće biti predmet budućih mirovnih pregovora s Kijevom. Govoreći tijekom posjeta vojnom zapovjednom mjestu, Putin je rekao da je cilj trajno zaštititi ruske pogranične regije nakon ukrajinskog upada u Kursku oblast 2024. godine.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se planirana zona proteže duž 660 kilometara granice te da ruske snage trenutačno kontroliraju oko 70 posto tog područja. Nije precizirao koliko bi duboko zona trebala zadirati u Ukrajinu, a ruske tvrdnje o opsegu teritorijalne kontrole nisu neovisno potvrđene. Zona obuhvaća dijelove Sumske i Harkivske oblasti, koje Moskva dosad nije formalno proglasila dijelom Rusije.

Putinova izjava predstavlja dodatno zaoštravanje ruskih pregovaračkih zahtjeva jer Moskva sada unaprijed isključuje mogućnost razgovora o povlačenju s dijelova ukrajinskog teritorija izvan četiriju oblasti na koje već polaže pravo. Time se otvara novo pitanje za eventualne mirovne pregovore: hoće li Rusija zahtijevati trajno zadržavanje vojne kontrole nad pograničnim područjima koja službeno ne smatra svojim teritorijem.

"Ukrajinski čelnik Zelenski više je puta potkopavao mirovne pregovore s Rusijom jer se boji da bi svaki sporazum prihvatljiv Moskvi i Washingtonu okončao njegovu vladavinu", rekao je u nedjelju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Govoreći na konferenciji za novinare u Bahreinu, Lavrov je optužio Kijev da poduzima akcije koje su ometale diplomatski napredak kad god bi Rusija i Ukrajina bile blizu nastavka pregovora.

"Očito je da Zelenski nema želju ni krenuti prema postizanju sporazuma. Vjerojatno je to zato što shvaća da bi svaki sporazum prihvatljiv i Rusiji i SAD-u značio kraj njegovog režima – i njegov osobni kraj", rekao je.

Udar na višekatnu stambenu zgradu u Odesi izazvao je požar na krovu i oštetio stanove na posljednjem katu, objavile su lokalne vlasti. Ozlijeđene su dvije osobe, među njima 13-godišnja djevojčica. Regionalni čelnik Oleh Kiper napad pripisuje ruskim snagama, a gradske su vlasti uspostavile stožer za pomoć stanarima.

U napadu na Kijev u nedjelju navečer poginula je 21-godišnja žena, a troje ljudi je ozlijeđeno, objavila je gradska vojna uprava. Prema njezinim podacima, oštećene su i obrazovne ustanove u Dnjiprovskoj četvrti. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da su dvije ozlijeđene osobe zadržane u bolnici.

Rusija je 76 puta napala ukrajinske energetske objekte otkako je Donald Trump prije tjedan dana objavio energetsko primirje, tvrdi Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, u noćnim napadima pogođene su podstanice u četiri oblasti, a deseci tisuća obitelji ostali su bez struje. Broj napada i njihovo pripisivanje Rusiji podaci su ukrajinskog predsjednika.

Volodimir Zelenski izjavio je da je poruka o ograničenju brzine sustava Starlink i Starshield za Ukrajinu stigla iz američke vlade, a da je ograničenje tehnički proveo SpaceX. Kaže da ne zna tko je točno u vladi poslao poruku i da ograničenja još traju. Njegova tvrdnja u suprotnosti je s ranijim izjavama Donalda Trumpa i Marca Rubija da američka administracija nije sudjelovala u ograničavanju usluge.

Volodimir Zelenski razgovarao je s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom o rezultatima nedavnog susreta pregovaračkih timova na Floridi. Kaže da su timovi gotovo stalno u kontaktu i pripremaju sljedeće diplomatske korake. Otvorio je i pitanje protuzračne obrane te nastavka ruskih udara.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u Manami da Moskva zaključuje kako Volodimir Zelenski ne želi pregovore. Tvrdi da su ranija približavanja dogovoru o njihovu nastavku propadala nakon ukrajinskih udara koje je opisao kao napade na civilne ciljeve. To je Lavrovljevo tumačenje ponašanja Kijeva, a ne objava nove odluke o pregovorima.