Najnovije informacije o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, odnosno onome što ga prati, ponovno su u prvi plan gurnule pitanje ulaska zapadnih trupa na ukrajinski teritorij. Ideja da bi europske države u sklopu američki posredovanog dogovora poslale vojnike u zapadnu Ukrajinu kako bi nadzirali primirje i pružali sigurnosne garancije Kijevu otvara frontalni sudar s pozicijom koju Moskva ponavlja već godinama. Kremlj tvrdi da je bilo kakav strani vojni kontingent u Ukrajini neprihvatljiv. U isto vrijeme Kremlj šalje poruku da je spreman pregovarati, da se ne odriče diplomatskog puta, ali sudeći po aktualnim ruskim reakcijama (političke i medijske), teško je zamisliti da bi Rusija prihvatila takav aranžman.
U svom današnjem govoru Vladimir Putin pokušava uokviriti raspravu tako da odbaci samu premisu zapadne politike koja se temelji na ideji ruske prijetnje. Govoreći pred vojnim vrhom ponovio je da priča o navodnoj skorašnjoj ruskoj agresiji na europske zemlje predstavlja "laž i besmislicu" te da služi za dizanje histerije na kontinentu, ali i za pripremu stanovništva na sukob. U tom prikazu zapadne države jačaju i moderniziraju svoje ofenzivne snage, a istodobno medijima objašnjavaju da je sukob s Rusijom navodno neizbježan. Putin uz to naglašava da se Rusija kroz svoju povijest, pa i u trenucima dubokih kriza, trudila ići putem diplomacije kada god je postojala šansa da se sukob zaustavi pregovorima.
On istodobno poručuje da Rusija podupire ravnopravnu suradnju sa SAD-om i europskim državama te zagovara stvaranje zajedničkog sigurnosnog sustava na prostoru euroazijskog kontinenta. Posebno ističe napredak u izravnim razgovorima s Washingtonom i stvara dojam da komunikacija s Amerikancima funkcionira bolje nego s većinom europskih prijestolnica. No odmah dodaje da u svakoj međunarodnoj situaciji ključni jamac ruskog suvereniteta i sigurnosti ostaje ruska vojska, čime Kremlj kombinira poruku o spremnosti na dijalog s porukom da se u konačnici i dalje oslanja na silu.
Na praktično pitanje europskih trupa u Ukrajini reagirao je i Dmitrij Peskov, ne baš potpuno dorečeno. Ponovio je da je ruski stav o stranim vojnim kontingentima na teritoriju Ukrajine "svima poznat" i da se nije mijenjao te da Moskva takav razvoj događaja doživljava negativno. Istodobno je rekao da je riječ o temi o kojoj se "može razgovarati" i time poslao signal da Kremlj, unatoč crvenim linijama, ipak ostavlja prostor za diplomaciju unutar šireg paketa pregovora. Naglasio je i da ne želi davati dnevni komentar svakog napisa o mogućim elementima sporazuma te podsjetio da će se o konkretnim rezultatima američkih razgovora s Kijevom govoriti tek kada sve strane budu spremne.