Najnovije informacije o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, odnosno onome što ga prati, ponovno su u prvi plan gurnule pitanje ulaska zapadnih trupa na ukrajinski teritorij. Ideja da bi europske države u sklopu američki posredovanog dogovora poslale vojnike u zapadnu Ukrajinu kako bi nadzirali primirje i pružali sigurnosne garancije Kijevu otvara frontalni sudar s pozicijom koju Moskva ponavlja već godinama. Kremlj tvrdi da je bilo kakav strani vojni kontingent u Ukrajini neprihvatljiv. U isto vrijeme Kremlj šalje poruku da je spreman pregovarati, da se ne odriče diplomatskog puta, ali sudeći po aktualnim ruskim reakcijama (političke i medijske), teško je zamisliti da bi Rusija prihvatila takav aranžman.
U svom današnjem govoru Vladimir Putin pokušava uokviriti raspravu tako da odbaci samu premisu zapadne politike koja se temelji na ideji ruske prijetnje. Govoreći pred vojnim vrhom ponovio je da priča o navodnoj skorašnjoj ruskoj agresiji na europske zemlje predstavlja "laž i besmislicu" te da služi za dizanje histerije na kontinentu, ali i za pripremu stanovništva na sukob. U tom prikazu zapadne države jačaju i moderniziraju svoje ofenzivne snage, a istodobno medijima objašnjavaju da je sukob s Rusijom navodno neizbježan. Putin uz to naglašava da se Rusija kroz svoju povijest, pa i u trenucima dubokih kriza, trudila ići putem diplomacije kada god je postojala šansa da se sukob zaustavi pregovorima.