Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Ruski portal Voennoe obozrenie tvrdi da su dronovi Geranj u jutarnjem napadu pogodili veliki logistički kompleks nedaleko od Kijeva. Iz dostupnog izvatka nisu jasni točna lokacija, namjena kompleksa ni razmjeri štete, a tvrdnja o pogotku nije neovisno potvrđena.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u Manami da Moskva zaključuje kako Volodimir Zelenski ne želi pregovore. Tvrdi da su ranija približavanja dogovoru o njihovu nastavku propadala nakon ukrajinskih udara koje je opisao kao napade na civilne ciljeve. To je Lavrovljevo tumačenje ponašanja Kijeva, a ne objava nove odluke o pregovorima.
Guverner Aleksandar Beglov izjavio je da je u napadu koji pripisuje Ukrajini poginula jedna osoba, a pet ozlijeđenih nalazi se u bolnicama. Prema njegovim riječima, oštećeno je 12 stambenih zgrada i dvije kuće, dok vatrogasci gase požare na naftnom terminalu, skladištu nafte Ručji i industrijskim skladištima. To su prve objavljene pojedinosti o žrtvama i šteti nakon ranijih snimki eksplozija u gradu.
Volodimir Zelenski izjavio je da je privremena obustava američkog dijeljenja obavještajnih podataka završila i da ih Kijev ponovno prima. U razgovoru za NBC rekao je i da se ukrajinska strana nada razgovorima s Washingtonom sljedećeg tjedna. Njegova izjava donosi novu pojedinost o američkoj potpori nakon izvješća o teškoćama ukrajinske vojske zbog izostanka podataka.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Ukrajina je zatražila pristup američkom vojnom satelitskom sustavu Starshield za napade duboko na ruskom teritoriju, izjavio je američki državni tajnik Marco Rubio. Prema njegovim riječima, taj pristup zasad nije odobren, a razgovori o načinu na koji bi Ukrajina koristila sustav još traju. Izjava donosi američko pojašnjenje nakon izvješća o ograničenjima satelitske veze za ukrajinsku vojsku.
Aktivnost dronova oko nuklearne elektrane Zaporožje i obližnjeg Energodara traje unatoč lokalnom primirju dogovorenom radi popravka električnog voda, izjavila je predstavnica uprave elektrane Jevgenija Jašina. Kaže da je stanje u elektrani napeto, ali pod nadzorom. Nije navela pojedinačan napad na postrojenje, a njezina tvrdnja o podrijetlu dronova nije neovisno potvrđena.
Snimka objavljena na društvenim mrežama prikazuje više eksplozija u ruskom Sankt Peterburgu, izvijestila je Al Jazeera. Medij ih povezuje s mogućim napadom ukrajinskih dronova, no iz same snimke nije moguće utvrditi što je eksplodiralo ni potvrditi podrijetlo letjelica.
Dijelovi Odeske oblasti ostali su bez električne energije tijekom noćnih udara, piše ruski portal Voennoe obozrenie. Portal navodi da su glavne mete napada bile u toj oblasti, ali iz dostupnog izvješća nije jasno koliki je opseg prekida opskrbe.
Slovačka neće sudjelovati u programu kreditiranja Ukrajine za 2027. godinu, objavile su Vedomosti. To je nova odluka o financijskoj potpori Kijevu, odvojena od već dogovorenog zajma EU-a o kojem se raspravljalo na summitu u Bruxellesu.
Anketa
Ukupno glasova: 1
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Stanovnici Čerkaske oblasti u Ukrajini danas će ostajati bez struje prema rasporedima po skupinama potrošača, objavio je regionalni elektroopskrbljivač. Isključenja su predviđena od 6 do 24 sata, a pojedine skupine imat će ih u više navrata. Ukrenergo mjeru povezuje s oštećenjima energetskih objekata nakon ruskih udara.
Volodimir Zelenski izjavio je da je test proveden u Europskoj uniji pokazao kako se ograničenja brzine Starlinka primjenjuju samo u Ukrajini. Nazvao ih je planiranom operacijom. Riječ je o novoj ukrajinskoj tvrdnji o dosegu ograničenja satelitske veze, nakon ranijih izvješća o teškoćama za ukrajinsku vojsku.
Jedna osoba poginula je, a dvije su ozlijeđene u jutarnjim zračnim udarima na Sumi, objavila je ukrajinska Državna služba za izvanredne situacije. Prema njezinu priopćenju, jedna je bomba zahvatila višekatnicu, a pogođene su i privatne kuće. Služba napad pripisuje ruskim snagama.
Ukrajinski Glavni stožer odbacio je tvrdnje ruskog načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova o zauzimanju Dobropolja i Konstantinovke. Njegov glasnogovornik Andrij Kovaljov kaže da je Dobropolje i dalje pod ukrajinskom kontrolom te da se borbe vode u Konstantinovki. Osporava i rusku tvrdnju da su se snage približile na pet kilometara od Zaporožja — prema ukrajinskim podacima, crta bojišta udaljena je 22 kilometra. Stanje na terenu nije neovisno potvrđeno.
Šest balističkih raketa pogodilo je unutarnju energetsku i prometnu infrastrukturu čeličane Zaporižstalj u Zaporožju te ponovno oštetilo pogone visokih peći, objavio je vlasnik Metinvest. Tvrtka napad pripisuje Rusiji i navodi da su se radnici na vrijeme sklonili pa nema poginulih ni ozlijeđenih. Čeličana se, prema Metinvestu, ni nakon četiri prethodna napada nije vratila u uobičajeni proizvodni režim.
Vozač hitne pomoći poginuo je u zračnim udarima na Herson, objavio je čelnik gradske vojne uprave Jaroslav Šanko. Prema njegovim podacima, u napadima na šire gradsko područje tijekom proteklog dana ozlijeđeno je 13 ljudi, među njima dvoje djece. Oštećeni su stambeni objekti, javne zgrade i vozila.
Ruske zračne bombe pogodile su dvije stambene zgrade u Slavjansku u Donjeckoj oblasti, objavio je načelnik gradske vojne uprave Vadim Ljah. Jedna je osoba poginula, a prema policijskim podacima objavljenima do podneva ozlijeđeno ih je 11. Oštećeno je osam višekatnica, od kojih su dvije djelomično srušene, a spasioci pretražuju ruševine.
Donald Trump potpisao je uredbu kojom odgađa provedbu paketa sankcija protiv Rusije, pozivajući se na američki nacionalni interes. Zakon koji je sam potpisao prošlog mjeseca predviđa mjere protiv ruskih dužnosnika, banaka i tankera te moguće carine za velike kupce ruske nafte i plina. Odluka je donesena dva dana prije roka za početak provedbe sankcija.
Vladimir Putin razgovarao je s papom Lavom XIV. o teškim uvjetima za civile u Oleškima, gradu u dijelu Hersonske oblasti pod ruskom kontrolom. Prema priopćenju Kremlja, podržao je namjeru Vatikana da pomogne u osiguravanju sigurnosti stanovnika i dopremi osnovnih potrepština te su se dvije strane dogovorile o suradnji. Putin je za humanitarno stanje optužio Kijev — riječ je o tvrdnji ruske strane.
Ukrajinske zračne snage objavile su da su tijekom noćnog napada oborile ili ometale 289 od 332 drona te četiri krstareće rakete Kalibr. Prema njihovim podacima, ruske snage upotrijebile su i balističke rakete, a pogoci su zabilježeni na 22 lokacije. U trenutku objave izvješća nekoliko dronova još je bilo u ukrajinskom zračnom prostoru.
Vinnytsia je nakon napada 17. listopada ostala bez električne energije, objavio je gradonačelnik Serhij Morgunov. Ključne gradske službe prebačene su na pričuvno napajanje, a umjesto tramvaja i trolejbusa uvedeni su dodatni autobusi. Gradski vodovod upozorio je da je bez napajanja ostala i glavna crpna stanica, što otežava opskrbu vodom.
Ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov izjavio je da su ruski udari pogodili devet ukrajinskih metalurških poduzeća i zaustavili proizvodnju čelika u zemlji. Napade je povezao s nastojanjem da se oslabi ukrajinska vojna proizvodnja i izvoz. Opseg štete i tvrdnja o potpunom zastoju proizvodnje nisu neovisno potvrđeni.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
