Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin odbacio je tvrdnju da su europski predstavnici sudjelovali u izradi prijedloga mirovnog plana u četiri točke koji je opisao Washington Post. Nazvao ga je jednostranim američkim pogledom. Riječ je o novoj reakciji Kijeva na plan o kojem se već izvještavalo.
Rusija razgovara s timom američke prve dame Melanije Trump o dostavi humanitarne pomoći i evakuaciji stanovnika Oleški, grada u dijelu Hersonske oblasti pod ruskom kontrolom, izjavila je ruska diplomatkinja Julija Ždanova na sastanku OESS-a u Beču. Prema njezinim riječima, uspostavljen je izravan kontakt s ruskom pravobraniteljicom za ljudska prava. Ždanova tvrdi da ukrajinska blokada, dronovi i mine na cestama otežavaju dopremu pomoći. Njezini navodi o uzrocima humanitarne krize nisu neovisno potvrđeni.
Rusija je od obnove pregovora u Istanbulu u svibnju 2025. predala Ukrajini 3976 zarobljenih vojnika, a Ukrajina Rusiji 3886, izjavio je ruski diplomat Rodion Mirošnik na neformalnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a. Prema njegovim podacima, razmjenama je obuhvaćeno i oko 208 civila predanih Ukrajini te 193 predana Rusiji. Te ukupne brojke nisu neovisno potvrđene.
Norveški sud odgodio je prodaju ruskog istraživačkog broda "Profesor Molčanov", zaplijenjenog na Svalbardu, kako bi tuženoj strani omogućio prigovor. Ukrajinski Naftogaz tražio je prodaju broda radi naplate potraživanja od 4,22 milijarde dolara povezanog s gubitkom imovine na Krimu 2014., piše Kommersant pozivajući se na sudsku odluku.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Američki obavještajni dužnosnici upozorili su ukrajinsko veleposlanstvo u Washingtonu da će SAD odmah obustaviti razmjenu obavještajnih podataka ako se nastave napadi na ruske energetske objekte, piše Washington Post pozivajući se na osobu upoznatu s razgovorima. To je nova pojedinost nakon što je Zelenski rekao da su upozorenja dobili ukrajinski generali. Prema istom izvoru, razmjena podataka nije u potpunosti prekinuta, a Donald Trump izjavio je da se nastavlja.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga izjavio je da Ukrajina ne napada rusku energetsku mrežu ni rafinerije te da je spremna na uzajamni prekid udara na energetske objekte. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Dmitro Litvin zasebno je osporio ruske navode o napadima na dvije rafinerije, ali je rekao da su ukrajinske snage napale podatkovni centar u Rusiji. Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak ranije je tvrdio da su rafinerije u Saratovskoj i Rjazanjskoj oblasti bile napadnute. Suprotstavljene tvrdnje nisu neovisno potvrđene.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Ivan Vigivski objavio je da je uhićen ruski vojnik osumnjičen za ubojstvo petorice ukrajinskih vojnika u Harkovskoj oblasti 13. listopada. Ukrajinska služba sigurnosti tvrdi da je osumnjičeni pucao na vojnike u stambenoj kući. Istraga još utvrđuje okolnosti njihove smrti te provjerava njegovu moguću povezanost s još jednim ubojstvom.
Broj poginulih u napadu na Kropivnicki porastao je na tri, a šestero ljudi je ozlijeđeno, objavio je načelnik Kirovogradske oblasne uprave Andrij Rajkovič. Prema njegovim riječima, pogođena su logistička, prometna i industrijska poduzeća. Napad na područje nastavio se i nakon objave novih podataka o žrtvama.
Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak izjavio je da je Ukrajina tijekom dana napala rafinerije u Saratovskoj i Rjazanjskoj oblasti. Pritom je ocijenio da Kijev ne pokazuje spremnost za energetsko primirje. Njegova tvrdnja o napadima i njihovim posljedicama nije neovisno potvrđena.
Elon Musk izjavio je da odluke o korištenju i ograničavanju brzine satelitskog sustava Starshield donose američka vojska i predsjednik SAD-a. Time je odgovorio na izvješća da su ograničenja veze otežala rad ukrajinskih snaga, no nije iznio pojedinosti o konkretnim odlukama.
Bivši ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov izjavio je da se rad Starlinka djelomično obnavlja te da veza sada funkcionira pri brzinama kretanja do 160 km/h. Dodao je da ograničenje brzine za Starshield još treba potpuno ukloniti. To je novi razvoj nakon ranijih izvješća da su ograničenja veze otežala ukrajinske misije dronova.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da su njegove snage dronovima napale objekt "Epicentr" u Hmeljnickom, u zapadnoj Ukrajini, koji je opisalo kao transportno-logistički centar. Namjena objekta, posljedice udara i tvrdnja o pogođenom cilju nisu neovisno potvrđene.
Bangladeška policija uhitila je dvojicu ljudi osumnjičenih da su vrbovali stanovnike za borbu na ruskoj strani u Ukrajini. Policija tvrdi da je poginulo 20 državljana Bangladeša koje su ruske snage koristile kao mamac za otkrivanje protivničkih položaja. Okolnosti njihove pogibije nisu neovisno potvrđene.
Slovački premijer Robert Fico najavio je da će 5. studenoga otputovati u Lavov na razgovore s ukrajinskom stranom. Rekao je i da dovršava pripreme za razgovore s Rusijom, ali nije objavio datum tog susreta.
Šestero ljudi poginulo je, a 12 je ozlijeđeno u današnjem napadu na Luck u zapadnoj Ukrajini, prema ažuriranim podacima ukrajinske službe za izvanredne situacije. Među ozlijeđenima je dijete. Pogođena je zgrada trgovačkog objekta EuroGurt, a ostaci drona oštetili su i stan u višekatnici.
U zračnom udaru na Kramatorsk u Donjeckoj oblasti potpuno je srušen ulaz stambene zgrade od prvog do devetog kata, objavila je ukrajinska služba za izvanredne situacije. Najmanje četvero ljudi je ozlijeđeno, a spasioci su pronašli ljudske ostatke koje je policija preuzela radi identifikacije. Oštećeno je još pet stambenih zgrada.
Andy Hunder, predstavnik američkih tvrtki u Ukrajini, upozorio je da ruski raketni udari na njihovu infrastrukturu izravno pogađaju američke poslovne interese. Prema njegovim riječima, zahtjevi za sastanak s Bijelom kućom ostali su bez odgovora. Riječ je o njegovu prikazu udara i pokušaja da o njima razgovara s američkom administracijom.
Njemačko savezno tužiteljstvo izjavilo je da se postupci Sergeja Kuznjecova, ukrajinskog državljanina optuženog u slučaju sabotaže plinovoda Sjeverni tok, mogu razmatrati kao ratni zločin. Ročište u tom predmetu počelo je danas pred Višim zemaljskim sudom u Hamburgu. Riječ je o stajalištu tužiteljstva, a ne o sudskoj presudi.
Dvije kijevske termoelektrane i toplane ove su godine bile meta gotovo 50 ruskih udara, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Prema njegovim riječima, grad je pripremio gotovo 700 generatora, 70 mobilnih kotlovnica i tri dizelske elektrane kako bi tijekom prekida opskrbe održao grijanje i vodoopskrbu. Njegova procjena broja udara nije neovisno potvrđena.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da dogovori o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine još nisu konkretizirani. Odgovarao je na pitanje o novim ruskim izvješćima o napadima na ukrajinske energetske objekte. Njegova izjava dolazi nakon današnjih udara koji su u Kijevu i okolici izazvali velika isključenja struje.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Rumunjsko Ministarstvo obrane objavilo je da je dron nakratko ušao u rumunjski zračni prostor iznad Crnog mora, istočno od Suline. Podignuta su dva rumunjska zrakoplova F-16, a stanovnici dijelova okruga Tulcea dobili su upozorenje. Dron se potom vratio u ukrajinski zračni prostor, gdje ga je, prema rumunjskom ministarstvu, oborila ukrajinska protuzračna obrana.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
