Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Ruski i američki predstavnici u razgovorima otvaraju pitanje moguće suradnje u energetici, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Odgovarao je na pitanje o medijskom izvješću koje prodaju inozemne imovine Lukoila povezuje s pregovorima o Ukrajini. Tu povezanost nije želio komentirati niti je naveo pojedinosti energetskih razgovora.
Američki predsjednik Donald Trump povezao je rast cijena goriva u SAD-u s ukrajinskim napadima na ruske rafinerije te zatvaranjem rafinerija u saveznim državama kojima upravljaju demokrati. Riječ je o njegovu objašnjenju poskupljenja, u trenutku kada se u raspravi o cijenama spominje i rat protiv Irana.
Ruski dron pogodio je stambenu zgradu u Zaporožju i izazvao požar, izjavio je guverner Ivan Fedorov. Prema njegovim podacima, ozlijeđene su tri osobe koje su se isprva nalazile zarobljene na devetom katu. Spasioci su intervenirali u zgradi.
Bilanca današnjeg ruskog napada na Harkov porasla je s tri na šest poginulih, a ukrajinske vlasti sada navode 59 ozlijeđenih. Među njima je troje djece. Prema riječima guvernera Oleha Sinjehubova, 30 ljudi ostaje u bolnici, od kojih je troje u iznimno teškom stanju. Oštećene su stambene zgrade, skladište i proizvodni objekt.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Američko veleposlanstvo zasad ostaje u Kijevu unatoč ruskom pozivu stranim diplomatima da napuste grad, izjavio je državni tajnik Marco Rubio. Rekao je da SAD svakodnevno procjenjuje sigurnost svojih diplomatskih misija i da će sam odlučiti treba li promijeniti pristup. Njegova je izjava nova američka reakcija na ruska upozorenja, nakon što su europska veleposlanstva već poručila da nastavljaju raditi u Kijevu.
Ukrajinska vlada zamrznula je dio troškova obnove oštećenih zgrada i infrastrukture kako bi prednost dala vojsci, plaćama u javnom sektoru i mirovinama, rekao je premijer Serhij Korecki. Prema Reutersovu izvješću, zemlji ove godine nedostaje 56 milijardi dolara za pokriće proračunskih potreba, a isplatu dijela inozemnih zajmova usporilo je kašnjenje traženih reformi. Istodobno ruski udari na tvornice, luke i željeznicu smanjuju prihode od proizvodnje i izvoza.
Ruske snage pogodile su Harkov najmanje trima vođenim zračnim bombama i borbenim dronom, objavile su ukrajinske vlasti. Prema njihovim podacima, tri su osobe poginule, a medicinska pomoć trebala je još 35 ljudi, među njima i djeci. Riječ je o napadu 5. listopada, nakon zasebnog napada na grad prethodne večeri.
Indija razgovara s Moskvom i Kijevom o sigurnosti brodova koji prevoze žito i gorivo Crnim morem, izjavio je ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar. Rekao je da je New Delhi nakon srpanjskih napada na civilne brodove prosvjedovao kod obje strane te da su se razgovori, započeti zbog sigurnosti pomoraca, proširili na izvoz žita i energenata. Prekid tih isporuka, upozorio je, pogodio bi i zemlje koje ovise o uvozu hrane i goriva.
Dvoje ljudi poginulo je, a 11 članova posade spašeno nakon požara na teretnom brodu u Crnom moru izvan rumunjskih teritorijalnih voda, objavile su rumunjske vlasti. Brod Royad Mammadov prevozio je žito iz ukrajinskog Izmaila prema Italiji. Rumunjska nije navela uzrok požara, dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da su brod pogodila dva ruska drona. Ruske vlasti zasad nisu komentirale taj slučaj.
Čelnik dijela Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom Denis Pušilin tvrdi da su ruske snage potisnule ukrajinske postrojbe iz stambenog dijela na istoku Dobropolja. Prema njegovim riječima, borbe se nastavljaju na sjeveru i u središtu grada. Promjena kontrole zasad je tvrdnja ruske strane.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad Samojlovkom u Zaporoškoj oblasti te Gračevkom i Serdobinom u Harkovskoj oblasti. Promjene na bojištu zasad su tvrdnja ruske strane.
U istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju 53 posto ispitanika izjasnilo se protiv toga da se predsjednik Volodimir Zelenski kandidira za drugi mandat, dok 42 posto podupire njegovu kandidaturu. Rezultat se odnosi na stav o budućoj kandidaturi, a ne na izbor između konkretnih kandidata.
Anketa
Ukupno glasova: 3
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Sedam osoba, među njima jedno dijete, ozlijeđeno je u udaru vođenim zračnim bombama blizu stambenih zgrada u Sumiju, objavila je ukrajinska služba za izvanredne situacije. Prema njezinim podacima, oštećeni su stanovi, obiteljske kuće i vozila, a spasioci su iz zgrade izvukli stariju ženu koja se nije mogla sama kretati.
Projektil je pao blizu graničnog prijelaza Palanka između Moldavije i Ukrajine te nakon odbijanja od tla pogodio autobus koji je stajao kod rampe, objavila je moldavska granična policija. Lakše je ozlijeđen jedan granični policajac, a oštećeni su autobus i objekt na prijelazu. Rad prijelaza Palanka – Majaki – Udobno privremeno je obustavljen. Policija u prenesenoj objavi nije navela odakle je projektil došao.
Vozač dostavnog vozila poginuo je 4. listopada u napadu dronom kod Melitopolja, objavila je uprava zaporoške nuklearne elektrane. Prema njezinim navodima, vozio je teret za elektranu prema Energodaru, a vozilo je potpuno izgorjelo. Uprava napad pripisuje ukrajinskoj strani.
Oko 420.000 korisnika u dijelu Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom bilo je jutros bez električne energije, izjavio je regionalni čelnik Denis Pušilin. Prekid povezuje s napadima na energetske objekte tijekom proteklih nekoliko noći. Prema njegovim riječima, ekipe rade na obnovi opskrbe, ali novi udari otežavaju popravke.
Ukrajinske rezerve lokomotiva gotovo su iscrpljene nakon pojačanih ruskih udara na željeznicu, piše Financial Times, a prenosi Ukrajinska pravda. Manjak lokomotiva mogao bi otežati prijevoz žitarica i željezne rude prema izvoznim pravcima. Željeznica je važna i za svakodnevni promet, pa posljedice udara ne ostaju ograničene na vojnu logistiku.
Glavni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov izjavio je da su tijekom noći pogođeni laboratorijski objekt i zgrada za obradu radioaktivnog otpada u sklopu zaporoške nuklearne elektrane. Napad pripisuje ukrajinskim snagama, a tvrdi da trenutačno nema prijetnje nuklearnoj sigurnosti. Lihačov također navodi da je obližnja termoelektrana, čija je oprema važna za rad nuklearnog postrojenja, izložena napadima već dva tjedna.
Mađarski premijer Péter Magyar uputio je diplomate da se ne protive slanju pisama Kijevu i Kišinjevu o mogućem otvaranju dvaju pregovaračkih poglavlja, piše Financial Times pozivajući se na neimenovane dužnosnike. To bi omogućilo tehnički pomak u pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldavijom. Prema istom izvješću, mađarska politička potpora otvaranju poglavlja ovisi o tome hoće li ukrajinski parlament 12. listopada prihvatiti zakon o obrazovnim pravima manjina.
Ukrajini za dodatne vojne troškove do kraja godine nedostaje 20 milijardi dolara, izjavio je ministar financija Serhij Marčenko, prenosi Komsomolskaja pravda. Prema njegovim riječima, Ministarstvo obrane u kolovozu je zatražilo 27 milijardi dolara povrh ranije predviđenog financiranja.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
