Nemiri u Europi

Pariški prijevoznik RATP najavio je zatvaranje više postaja podzemne željeznice od 10 sati u četvrtak, 22. listopada, na zahtjev policijske prefekture zbog planiranih studentskih prosvjeda koje su vlasti već zabranile. Ograničenja obuhvaćaju Bastille, Saint-Paul, Place d'Italie i nekoliko postaja oko kolodvora Austerlitz, a vlakovi će prolaziti bez zaustavljanja i bez mogućnosti presjedanja. Promet na liniji 10 bit će prekinut između postaja Gare d'Austerlitz i Jussieu. Vrijeme ponovnog otvaranja nije objavljeno, pa će sigurnosne mjere pogoditi i putnike koji ne sudjeluju u prosvjedima.

Sindikat sveučilišnih zaposlenika SPUSH proglasio je bojkot nastave na svim javnim sveučilištima u Albaniji od 21. listopada do daljnjega, u znak solidarnosti sa studentima koji već devet dana prosvjeduju u Tirani. Nastavnici su se pridružili uličnim prosvjedima, a zajedno sa studentima odbili su poziv premijera Edija Rame na razgovor i ponovno zatražili njegovu ostavku. Sindikat zahtijeva neovisnu istragu policijskog postupanja prema demonstrantima i zaštitu sudionika bojkota od disciplinskih mjera. Tijekom večernjih sukoba u Tirani ponovno su korišteni Molotovljevi kokteli, pirotehnika, suzavac i vodeni topovi. Prema bolničkim podacima do 21 sat medicinsku pomoć dobilo je šest osoba, uključujući policajca i prosvjednicu, dok je jedan od pregledanih prolaznika naveo da je ozlijeđen prethodnog dana.

Talijanske vlasti pripremaju pojačan sigurnosni raspored za subotu u Milanu, gdje će nakon prošlotjednih nereda biti angažirano dodatnih 500 vojnika, a gradska policija planira staviti na raspolaganje oko 300 svojih pripadnika i nadzorne dronove. Gradonačelnik Giuseppe Sala objasnio je da će lokalna policija pomagati pri privođenju, a ne izravno suzbijati prosvjede. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi izjavio je nakon sigurnosnog sastanka da zasad nema nikakvih dokaza o povezanosti milanskih nereda s Francuskom ili Rusijom, premda su pojedini članovi vladajuće koalicije ranije govorili o mogućem "hibridnom ratu". Novi sigurnosni plan razrađen je dan nakon što je vlada Giorgije Meloni usvojila strožu uredbu o javnom redu.

Oko 10.000 prosvjednika okupilo se u srijedu u Ateni i njezinim predgrađima, prema policijskim podacima, dok su skupovi održani i u drugim grčkim gradovima. Učenici, studenti i nastavnici zahtijevaju veća državna ulaganja u obrazovanje, bolje školske uvjete i manje razrede, a posebno upozoravaju na rast stanarina i životnih troškova. Prosvjedima su se pridružili i dijelovi nastavničkog i zdravstvenog osoblja, čiji su štrajkovi poremetili rad pojedinih škola i bolnica. Sudionici su izrazili solidarnost s prosvjednicima u Francuskoj i drugim europskim zemljama, dok je ministrica obrazovanja Sofia Zacharaki istaknula da su u tijeku ulaganja vrijedna više od 733 milijuna eura u studentski smještaj i obrazovnu infrastrukturu.

Albanska policija ponovno je upotrijebila suzavac i vodene topove protiv prosvjednika u Tirani, gdje su u utorak nastavljeni protuvladini prosvjedi osmi dan zaredom. Srednjoškolci i studenti zahtijevaju niže školarine, veća državna ulaganja u obrazovanje i suzbijanje korupcije, dok širi prosvjedni pokret traži ostavku premijera Edija Rame. Dio demonstranata bacao je kamenje, baklje i pirotehnička sredstva na policiju. Rama je nasilje opisao kao pokušaj rušenja vlasti silom i optužio radikalne skupine za iskorištavanje društvenog nezadovoljstva, premda je priznao da su problemi životnih troškova, stanovanja i budućnosti mladih stvarni.

Pokret Žutih prsluka prijavio je za subotu novi veliki marš središtem Pariza, uključujući područja pogođena nasiljem tijekom prosvjeda 17. listopada. Premijer Sébastien Lecornu u srijedu razgovara sa sindikatima o sigurnosti budućih okupljanja i socijalnim zahtjevima, ali predstavnici srednjoškolaca, koji također pozivaju na prosvjede, nisu pozvani na sastanak. Vlasti pripremaju znatno veći policijski angažman uz potporu vojske, dok Marseille zadržava noćnu zabranu kretanja u središtu grada, a Toulouse sličnu mjeru planira od četvrtka. Čelnica sindikata CGT Sophie Binet upozorila je da odgovor na opravdano društveno nezadovoljstvo ne može biti represija, nego političko rješenje.