Oblak u obliku gljive nad Lop Nurom nije samo otvorio nuklearno doba Kine, promijenio je ravnotežu moći unutar komunističkog svijeta.
Kasno 15. listopada 1964. sovjetska agencija TASS objavila je da se Nikita Hruščov povlači zbog "poodmakle dobi i pogoršanog zdravlja". Bio je to službeni jezik sustava koji nije volio priznati da su njegovi vođe upravo svrgnuti. Hruščov je zapravo uklonjen dva dana ranije, na zatvorenim partijskim sastancima, ali svijet je za njegov pad doznao tek te večeri. Nepun dan poslije iznad pustinje na kineskom sjeverozapadu podigao se oblak u obliku gljive...
U 15 sati 16. listopada Kina je na poligonu Lop Nur detonirala fisijski uređaj snage oko 20 kilotona. Postala je tako peta država koja je izvela nuklearnu eksploziju, nakon Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza, Velike Britanije i Francuske. Test nije bio tempiran prema puču u Moskvi. Pripreme su bile dovršene prije Hruščovljevog pada. Ipak, povijest rijetko sama montira tako savršenu scenu: čovjek koji je Kini uskratio nacrt atomske bombe upravo je nestao s vlasti, a Kina je pokazala da ju je ipak uspjela napraviti.