Povijesne i današnje priče s obje strane "svetih vrhova Karpata": O izvorima napetosti između Mađarske i Ukrajine

Otkako je počeo rat u Ukrajini mnoge europske zemlje, blago rečeno, nisu zadovoljne mađarskim stajalištem oko cijele situacije. Budimpešti se predbacuje da je u "predobrim" odnosima s Moskvom, a pritom se zapravo misli na mađarskog premijera Viktora Orbana koji EU eliti i prije toga nije bio drag. Njegovo pak prijateljstvo s Putinom nije nikakva tajna i moglo bi se slobodno reći da je on trenutačno jedini EU lider koji ima - ili je do nedavno imao - dobre odnose s Kremljom. Jasno, u kontekstu ove situacije i Mađarska će nastojati pomaknuti se što je moguće bliže prema neutralnosti dajući pritom pro forma potporu napadnutoj Ukrajini. Ipak, već dugo vremena očito je da odnosi između Kijeva i Budimpešte nisu idealni, zašto?

U svrhu pronalaska odgovora na ovo pitanje mogli bismo se vratiti jako daleko u povijest, vjerojatno bismo i trebali iako ćemo tu naići na neke teme koje traže širu priču od ove. Spomenimo za početak pradomovinu današnjih istočnih Slavena (Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca), a to je Kijevska Rus' (često se koristi i termin Kijevska Rusija). Kijevska Rus' je prva istočnoslavenska država koja se pojavila u 9. stoljeću na području današnje Ukrajine, Bjelorusije i zapadne Rusije. Baš slavenska? Ne, iako je obuhvaćala tadašnja istočnoslavenska plemena, ali tu su još bila i nordijska, baltička plemena... Zapravo Kijevska Rus' je bila neka vrsta federacije, ali i moćne federacije koja se na vrhuncu svoje moći protezala od Bijelog do Crnog mora.

Prostor Kijevske Rus'

Kako i sam naziv ove zemlje sugerira, glavni grad bio je Kijev koji je pak osnovan oko 441. godine od strane istočnoslavenskog plemena Poljani.