Austrija i prestiž neutralnosti: Kako uspješno balansirati između svjetova i imati zemlju čistu od stranih vojnih baza

Kada pogledamo kartu Europe i svijeta, uz malo vanjskopolitičkog znanja, točno možemo definirati koja je zemlja orijentirana prema kojoj velikoj sili. Hladni rat, barem ona prva verzija, je završen, ali blokovska podjela svijeta i dalje je poprilično na snazi.

Dakako, ideološki gledano postoji zapravo samo jedan blok, kapitalistički, ali ideološku podjelu zamijenila je sirova geopolitička podjela na gravitiranje prema jednoj od sila - SAD-u, Rusiji i u nešto manjoj mjeri Kini.

Takve orijentacije kod slabijih država dovode do toliko visokog statusa ovisnosti da one čak i poteze po pitanju nacionalnih interesa dovode u skladu s interesima dominantne sile, a ne svojim interesima. Upravo zbog toga, u takvoj globalnoj klimi, koncept neutralnosti je poprilično fascinantan, naročito ako se uzme u obzir koliko je on danas rijedak.

Govorimo o konceptu koji odolijeva tek na prostoru pojedinih "oaza" na karti svijeta, a i tamo je uvijek pod pritiskom sila koje traže svrstanost. Odličan primjer pritiska koji razbija neutralnost je Ukrajina, zemlja čija se neutralnost slomila pod pritiskom SAD-a, EU-a i Rusije. "Most između Rusije i Zapada" je srušen, a Ukrajinu je to koštalo desetke tisuća mrtvih te gubitka teritorija (Krim, a možda i Donbas).