Crna Gora

Crnogorska općina Tivat najavila je početak radova na proširenju kanalizacijske mreže i obnovi vodovodne infrastrukture u naselju Donja Lastva tijekom druge polovine studenoga. Radove vrijedne 9,4 milijuna eura izvodit će srpska kompanija MPP Jedinstvo iz Sevojna, a obuhvaćaju i rekonstrukciju glavnog kanalizacijskog kolektora. Projekt je dio šireg infrastrukturnog programa vrijednog 28,5 milijuna eura, financiranog kreditom njemačke razvojne banke KfW, uz dodatnih 9,5 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava dodijeljenih Tivtu. Općinske vlasti navode da su imovinskopravni postupci bili jedan od glavnih razloga višegodišnjeg čekanja na početak radova. Nakon Donje Lastve planirano je proširenje projekta na Mažinu, Gradiošnicu i Radoviće.

Klinički centar Crne Gore u Podgorici objavio je da je požar koji je 9. listopada zahvatio podrumske prostorije ustanove prouzročio materijalnu štetu procijenjenu na 295.000 eura. Od toga se približno 95.000 eura odnosi na medicinsku i računalnu opremu, klimatizacijske uređaje i potrošni materijal, dok je za građevinsku obnovu prostora od oko 300 četvornih metara i zamjenu namještaja predviđeno 200.000 eura. Ustanova navodi da je cjelokupna šteta pokrivena osiguranjem te da su medicinski uređaji ponovno potpuno funkcionalni od 26. listopada. Nabava zamjenske računalne opreme i građevinska sanacija još su u tijeku.

Crnogorska Demokratska partija socijalista (DPS) predstavila je gospodarski i socijalni program "Plan za sve", kojim predlaže povećanje svih mirovina za 30 posto od 1. siječnja 2027. te zakonsko ograničavanje cijena 100 osnovnih proizvoda. Prema prijedlogu, trgovine bi morale osigurati barem jednu vrstu svakog proizvoda po propisanoj maksimalnoj cijeni, a DPS procjenjuje da bi četveročlana obitelj na odabranoj potrošačkoj košarici mogla uštedjeti oko 104 eura mjesečno. Oporbena stranka predlaže i jedinstvenu stopu poreza na dobit od devet posto, oslobađanje reinvestirane dobiti od oporezivanja te smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na devet posto. Riječ je o prijedlozima oporbene stranke, a ne o usvojenim državnim mjerama.

Odbor za zdravstvo crnogorskog parlamenta podržao je prijedlog zakona o socijalnoj ekonomiji kojim bi se prvi put uspostavio jedinstveni pravni okvir za poduzeća usmjerena na zapošljavanje osoba s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenih i drugih skupina suočenih s preprekama na tržištu rada. Predloženi model predviđa poseban status takvih poduzeća, praćenje njihova društvenog doprinosa i obvezu da dio ostvarenih prihoda ponovno ulažu u djelatnosti korisne lokalnoj zajednici. Na istoj sjednici prihvaćena je inicijativa za parlamentarno saslušanje ministara o mogućem povećanju naknada majkama s troje i više djece. Prijedlog zakona još mora proći daljnji parlamentarni postupak.

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori predstavio je analizu prema kojoj bi najavljeno povećanje minimalnih plaća kroz Euro model moglo donijeti između 27,6 i 30 milijuna eura dodatnih godišnjih troškova za 38 promatranih kompanija, uključujući sezonsko zapošljavanje. Analiza obuhvaća 5.250 stalnih i približno tisuću sezonskih radnika, a investitori upozoravaju na moguće posljedice za turizam, izvoz, cijene i nova zapošljavanja. Od vlade traže detaljnu procjenu fiskalnih učinaka, uključujući financiranje mirovinskog sustava, te razmatranje postupne primjene reforme u najosjetljivijim djelatnostima. Procjene se odnose na analizirane kompanije, a ne na ukupno crnogorsko gospodarstvo.

Hrvatski premijer Andrej Plenković upozorio je da Crna Gora neće moći završiti pristupne pregovore s Europskom unijom prema planiranom rasporedu ako ne prihvati načela Badinterove komisije o kopnenom razgraničenju. Kabinet crnogorskog premijera Milojka Spajića odgovorio je da Podgorica prihvaća ta načela i nema teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj, ali smatra da najprije treba utvrditi točan položaj nekadašnje međurepubličke granice, koji na spornom području nije bio potpuno definiran. Crnogorska vlada predlaže bilateralni dogovor, a ako on izostane, rješavanje spora pred odgovarajućom međunarodnom instancom. Razilaženje dolazi u trenutku kada Crna Gora nastoji zatvoriti preostala pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.

Crnogorsko Ministarstvo energetike najavilo je da će u travnju 2027. započeti rad unutardnevnog tržišta električne energije, koje bi trebalo omogućiti fleksibilnije trgovanje i učinkovitije korištenje proizvodnih kapaciteta. Ministar Admir Šahmanović razgovarao je s predstavnicima energetske burze BELEN, regionalne burze ADEX i europskog operatera EPEX SPOT o daljnjem povezivanju crnogorskog tržišta s europskim sustavom. Među planiranim koracima je i povezivanje tržišta električne energije s Italijom. Šahmanović je najavio i skoro zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 o energetici u procesu pristupanja Europskoj uniji.

Agencija za sprječavanje korupcije Crne Gore pokrenula je po službenoj dužnosti postupak provjere javnih dužnosnika kojima je vladina komisija dodjeljivala stanove i stambene kredite pod povlaštenim uvjetima. Ispitat će jesu li dužnosnici pravodobno i točno prijavili povećanje imovine, za što zakon predviđa rok od 30 dana, ali i jesu li dodijeljene kredite uredno otplaćivali. Posebno će se provjeravati je li tijekom otplate bilo dodatnog povlaštenog postupanja ili štete za državni proračun. Agencija najavljuje usporedbu podataka sa službenim evidencijama i moguće pokretanje daljnjih postupaka ako utvrdi nepravilnosti.

Općinsko vijeće Zete, nedaleko od Podgorice, izabralo je Jelenu Aligrudić za novu predsjednicu općine nakon ostavke Mihaila Asanovića 5. studenoga. Njezin izbor podržali su vijećnici Demokratske narodne partije, Nove srpske demokracije i nezavisni vijećnici, dok su predstavnici Demokratske Crne Gore i Demokratske partije socijalista bili suzdržani. Aligrudić je najavila nastavak započetih projekata, a među problemima kojima se namjerava posvetiti izdvojila je javni prijevoz i kanalizacijsku mrežu. Kao razvojne prioritete navela je poljoprivredu, poduzetništvo i stvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih.

Oporbeni vijećnik Đorđe Zenović podnio je crnogorskoj Državnoj revizorskoj instituciji prijavu kojom traži izvanrednu kontrolu financijskog poslovanja Budve, uključujući provjeru 17,8 milijuna eura iskazanih kao sredstva prenesena iz prethodne godine. Zenović sumnja na netransparentno trošenje proračunskog novca, moguće nepravilnosti u javnim nabavama i netočne financijske iskaze, navodeći među spornim projektima radove vrijedne više milijuna eura. Zahtjev dolazi nakon što je lokalni parlament krajem listopada usvojio rebalans proračuna na 88,68 milijuna eura. Općinska vlast odbacuje oporbene tvrdnje o nestabilnim financijama te navodi da na računima ima 8,4 milijuna eura. Zenovićeve sumnje zasad su predmet zahtjeva za provjeru, a ne utvrđene nepravilnosti.

Kabinet crnogorskog premijera Milojka Spajića odbacio je mogućnost izmjene ključnih dijelova planiranog "Euro modela", iako su izvori iz vlade i poslodavačkih krugova za Vijesti govorili o približavanju stajališta. Vladin prijedlog predviđa povećanje minimalnih plaća sa 600 na 1.000 eura za radna mjesta s osnovnim obrazovanjem, sa 600 na 1.250 eura za srednjoškolsko te s 800 na 1.400 eura za visokoškolsko obrazovanje, uz ukidanje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Poslodavci predlažu znatno umjereniji rast plaća i zadržavanje doprinosa, upozoravajući na povećanje troškova, cijena i mogućnost otpuštanja. Spor se zaoštrava uoči dostave prijedloga državnog proračuna parlamentu, predviđene do 15. studenoga.

Ustavni sud Crne Gore 11. studenoga razmatrat će zahtjeve za preispitivanje vlastite odluke iz lipnja, kojom je utvrdio da su zakonske odredbe na temelju kojih su stotine javnih dužnosnika i službenika dobivale povlaštene stanove ili stambene kredite bile neustavne. List Vijesti objavio je da su preispitivanje zatražili predsjednica suda Snežana Armenko te suci Momirka Tešić i Faruk Resulbegović. Armenko i sutkinji Jeleni Ružičić, koje su i same kupile stanove po povlaštenim uvjetima, odbijeni su zahtjevi za izuzeće iz odlučivanja. Eventualna promjena lipanjske odluke mogla bi dovesti u pitanje pravnu osnovu prijedloga zakona kojim se želi oporezovati imovinska korist ostvarena takvim dodjelama.

Crnogorski parlament još nije razmatrao vladin prijedlog poništenja natječaja za davanje zračnih luka Podgorica i Tivat pod koncesiju, iako mu je dokumentacija dostavljena 23. srpnja. Ministarstvo prometa potvrdilo je listu Vijesti da ne zna kada bi se zastupnici mogli izjasniti, dok parlamentarna administracija nije odgovorila na pitanja o razlozima zastoja. Natječaj raspisan još 2019. ostao je bez prvoplasiranog ponuđača, južnokorejske tvrtke Incheon International Airport Corporation, koja je odustala zbog uvjeta koncesije. Drugoplasirani konzorcij Corporation America Airports spreman je nastaviti pregovore, ali vlada njegovu financijsku ponudu smatra neprihvatljivom. Time ostaje otvoreno pitanje budućeg upravljanja dvjema najvažnijim crnogorskim zračnim lukama.

Crnogorska vlada zadužila je nadležna ministarstva da hitno pronađu rješenje za poteškoće u opskrbi obrazovnih ustanova peletima, koje bi mogle ugroziti redovito održavanje nastave. Tvrtka Mikro Mont iz Bijelog Polja, odabrana na javnom natječaju u ožujku, obavijestila je Ministarstvo prosvjete da ima problema s proizvodnjom i nabavom sirovina. Vrijednost ugovora sklopljenog 23. ožujka iznosi do 1.175.900 eura s PDV-om. Vlada traži alternativne modele nabave i distribucije kako bi se izbjegli prekidi grijanja škola tijekom nadolazeće zime.

Crnogorska vlada prihvatila je inicijativu za osnivanje međuresorne radne skupine koja će pratiti kibernetičke incidente i koordinirati odgovor institucija tijekom izbornih procesa. Rad skupine koordinirat će Ministarstvo javne uprave, a mandat će obuhvatiti sljedeće parlamentarne izbore i novi ciklus lokalnih izbora. Predviđen je nadzor svih faza postupka, od pripreme i glasanja do prebrojavanja glasova, objave konačnih rezultata i eventualnog ponavljanja glasanja. Inicijativa je proizašla iz zaključaka državnog Vijeća za informacijsku sigurnost, koje je ocijenilo da je potrebna koordinirana zaštita izbornog procesa.

Crnogorske pomorske vlasti tijekom ljeta uputile su vlasnike komercijalnih plovila na dvije privatne tvrtke radi obvezne provjere AIS uređaja za automatsku identifikaciju brodova, otkrivaju podgoričke Vijesti. Jedna od njih, barska tvrtka Manat Marine, u vlasništvu je bivšeg direktora Uprave pomorske sigurnosti Harisa Husića. Ministarstvo pomorstva navodi da nije određivalo pružatelje tih usluga i upućuje na nadležnost Uprave pomorske sigurnosti. Njezin sadašnji direktor Jagoš Boričić odbacuje tvrdnju da dvije navedene tvrtke imaju isključivo pravo na provjere, ističući da posao mogu obavljati svi kvalificirani pružatelji usluga s odgovarajućim odobrenjima. Ostaje otvoreno pitanje zašto su vlasnici plovila ranije bili upućivani upravo na te dvije tvrtke.

Zastupnički klub vladajućeg Pokreta Europa sad (PES) najavio je da će 2. studenoga predložiti kontrolno saslušanje pred parlamentarnim Odborom za sigurnost i obranu zbog sumnji na strani utjecaj u crnogorskom medijskom i političkom prostoru. Stranka traži provjeru financijskih, vlasničkih i poslovnih veza televizija s nacionalnom pokrivenošću s kompanijama M:tel, Alta banka i Alta Pay Group, kao i mogućih oblika koordiniranog političkog djelovanja iz inozemstva. Oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) najavila je potporu saslušanju, ali zahtijeva širu provjeru mogućeg utjecaja Beograda na crnogorske izbore i institucije. Riječ je zasad o najavljenoj parlamentarnoj inicijativi, a ne o utvrđenom postojanju nezakonitog stranog utjecaja.