Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Vozač oštećene cisterne zadobio je višestruke opekline u napadu dronovima na Rostovsku oblast i prevezen je na intenzivnu njegu, objavio je guverner Jurij Sljusar. Prema njegovim riječima, ruska protuzračna obrana oborila je pet dronova u tri okruga, a napad je u vrijeme njegove objave još trajao.
Ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov izjavio je da su ruski udari pogodili devet ukrajinskih metalurških poduzeća i zaustavili proizvodnju čelika u zemlji. Napade je povezao s nastojanjem da se oslabi ukrajinska vojna proizvodnja i izvoz. Opseg štete i tvrdnja o potpunom zastoju proizvodnje nisu neovisno potvrđeni.
Ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske snage preuzele kontrolu nad Dobropoljem u ukrajinskoj Donjeckoj oblasti. Tvrdi da je grad bio važno ukrajinsko obrambeno uporište. Stanje na terenu nije neovisno potvrđeno.
Sustavni ruski udari na lučku i logističku infrastrukturu te brodove zaustavili su rad glavnih ukrajinskih luka na Crnom moru, izjavio je načelnik ruskog Glavnog stožera Valerij Gerasimov. Tvrdnju je iznio u izvješću Vladimiru Putinu, bez podataka o tome koje su luke obustavile rad ili koliko dugo. Njezini razmjeri nisu neovisno potvrđeni.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Čelnici EU-a na summitu u Bruxellesu nisu ponudili nove pakete financijske pomoći ni isporuka oružja Ukrajini, rekao je neimenovani europski diplomat. Prema njegovim riječima, potvrdili su nastavak financiranja u okviru ranije dogovorenog zajma od 90 milijardi eura. Volodimir Zelenski zatražio je da EU u budućem proračunu predvidi dodatnu potporu Ukrajini.
Vladimir Putin izjavio je da Moskva neće pregovarati o području koje ruska vojska naziva sigurnosnom zonom uz granicu. Na sastanku s vojnim zapovjednicima rečeno mu je da ruske snage kontroliraju 465 od predviđenih 660 kilometara tog pojasa, odnosno 70 posto. Riječ je o ruskim podacima o stanju na terenu, koji nisu neovisno potvrđeni.
Alice Weidel, supredsjednica njemačkog AfD-a, upozorila je na rizike financiranja rata koji smatra izgubljenim. Marine Le Pen iz francuskog Nacionalnog okupljanja izjavila je da Pariz nema mogućnosti nastaviti pomagati Ukrajini. Njihove izjave zasad ne mijenjaju politiku Njemačke ni Francuske, ali pokazuju kako potpora Kijevu postaje tema političkog sukoba u obje zemlje.
Ukrajinske tvrtke prodale su oko 12,75 milijuna kubičnih metara plina na prvoj izvoznoj dražbi od početka ruske invazije. Isporuke u Poljsku predviđene su do kraja godine.
Ukrajinski dužnosnici više nisu sigurni da će najavljene pošiljke oružja iz zemalja NATO-a stići prema planu, piše Kommersant prenoseći Washington Post i izjavu visokog ukrajinskog dužnosnika. Prema njegovim riječima, isporuke su od svibnja neredovite i nitko ne može jamčiti dolazak sljedeće pošiljke. Riječ je o procjeni tog dužnosnika, a ne o objavljenoj odluci o obustavi pomoći.
Dron na mlazni pogon pogodio je Ševčenkivsku četvrt Harkova, izvijestila je Ukrainska Pravda. Prema dosad objavljenim podacima, dvije su osobe poginule, a 13 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski medij napad pripisuje ruskim snagama.
Moldavsko Ministarstvo obrane zabilježilo je pet neovlaštenih ulazaka dronova u zračni prostor zemlje tijekom noći i jutra, dok su trajali napadi na Ukrajinu. Letjelice su prelazile granicu na sjeveru i jugoistoku Moldavije, a potom se vratile prema Ukrajini. Nema izvješća o padu dronova ili eksplozijama na moldavskom teritoriju.
Guverner Aleksandar Drozdenko izjavio je da su tijekom noći oborena četiri drona nad ruskom Lenjingradskom oblasti. Zbog opasnosti od napada zračna luka Pulkovo kod Sankt Peterburga tijekom jutra više je puta privremeno ograničavala prihvat i polijetanje zrakoplova. Vlasti su oko 8.30 ukinule upozorenje na opasnost od dronova, a podaci o ozlijeđenima i šteti nisu objavljeni.
U Kijevu su na snazi hitna isključenja električne energije, priopćio je operater DTEK nakon ruskog napada na energetske objekte. Redoviti rasporedi isključenja više ne vrijede dok traje hitni režim. To je nova mjera nakon ranije prijavljenih prekida opskrbe u gradu i okolici.
Ukrajinske zračne snage objavile su da je Rusija tijekom noći lansirala 148 dronova, od kojih je većina bila na mlazni pogon. Prema njihovim podacima, 114 letjelica je oboreno ili ometano, a pogodci su zabilježeni na 24 lokacije. Brojke su podaci ukrajinske vojske.
Pet civila ozlijeđeno je tijekom noćnih i jutarnjih napada na Odesku oblast, objavilo je regionalno tužiteljstvo. Četvero ih je hospitalizirano u stanju srednje težine. Oštećeno je sedam privatnih kuća, industrijski pogon i energetski objekt. Prema lokalnom operateru, opskrba strujom do jutra je obnovljena za 33.300 kućanstava.
Pentagon je dobio nalog iz Bijele kuće da uspori pružanje satelitske usluge Starshield ukrajinskoj vojsci, izvijestio je Reuters pozivajući se na dvojicu američkih i jednog zapadnog dužnosnika. Ukrajinski dužnosnici kažu da su ograničenja otežala presretanje dronova i druge vojne operacije. Bijela kuća poriče da je Donald Trump naredio ograničavanje usluge. Izvješće donosi nove pojedinosti o uzroku smetnji koje su već prijavljene.
Zemlje G7 obvezale su se osigurati 260 milijuna eura za hitan popravak zaštitne konstrukcije nad četvrtim reaktorom u Černobilu, objavio je Europski bankovni institut EBRD nakon sastanka ministara financija. Procijenjeni trošak obnove iznosi najmanje 500 milijuna eura, pa se ostatak namjerava prikupiti od drugih donatora. Konstrukcija je teško oštećena u udaru drona u veljači 2025., a radove prema procjeni EBRD-a treba dovršiti do 2030. kako bi se ograničio rizik korozije.
Proizvodni i skladišni prostori u ruskoj Rostovskoj oblasti oštećeni su i zapalili se nakon pada drona, objavio je guverner Jurij Sljusar. Prema njegovim riječima, jedan je muškarac ranjen u Aksajskom okrugu, a hitne službe rade na mjestu požara. Guverner nije naveo o kakvom je pogonu riječ ni razmjere štete.
Washington je nakon rujanskog susreta Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog oko šest puta tražio od Kijeva da prestane napadati ruske rafinerije, piše Wall Street Journal pozivajući se na upućene izvore. Prema tom izvješću, Trump je strahovao od rasta cijena goriva u SAD-u, dok je ukrajinska strana odgovarala da bi pristala na uzajamni prekid udara ako na njega pristane i Moskva. Riječ je o novim pojedinostima razgovora koji su prethodili sadašnjem zaoštravanju odnosa.
Ukrajina je ostala bez presretačkih raketa za sustave Patriot, izvijestio je CNN pozivajući se na osobu upoznatu sa stanjem zaliha. Prema tom izvoru, gotovo nijedna balistička raketa u posljednjem ruskom napadu nije presretnuta upravo zbog manjka presretača. Ukrajinske vlasti već mjesecima upozoravaju na smanjivanje zaliha, a tvrdnju o njihovu potpunom iscrpljenju zasad iznosi jedan neimenovani izvor.
Britanija planira Ukrajini poslati novu pošiljku dalekometnih raketa Storm Shadow, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na svoje izvore. Britanski premijer Andy Burnham i Volodimir Zelenski razgovarali su o isporuci 14. listopada u Londonu. Downing Street odbio je komentirati izvješće, a količina raketa nije objavljena.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
