Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Litavsko Ministarstvo obrane najavilo je postavljanje probnog sustava SkyFortress, razvijenog u Ukrajini, za nadzor zračnog prostora. Sustav otkriva niskoleteće objekte prema njihovim zvučnim i radijskim signalima. Ugovor sklopljen tijekom ljeta obuhvaća i obradu prikupljenih podataka te obuku osoblja.
Zaporoškoj nuklearnoj elektrani nedostaje dizela za pričuvne generatore, upozorio je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi. Dio generatora zbog toga se prebacuje u stanje pripravnosti. Grossi je pozvao Rusiju i Ukrajinu na suradnju s agencijom kako bi se gorivo što prije dostavilo elektrani.
Vođene zrakoplovne bombe pogodile su u petak dva dijela Harkova, izvijestile su ukrajinske vlasti. Prema njihovim podacima, jedna je osoba poginula, a 17 ih je ozlijeđeno, među njima i djeca. Strahuje se da bi pod ruševinama moglo biti još ljudi.
Specijalna izvidnička postrojba ukrajinske mornarice evakuirala je oca i tetu časnika marinaca s područja pod ruskom kontrolom, objavila je Ukrajinska pravda. List navodi da je časniku prijetila ruska sigurnosna služba FSB, no dostupni podaci ne donose pojedinosti o samoj evakuaciji.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Predstavnici EU-a i Ukrajine nakon zajedničkog sastanka zaključili su da za 2026. nema manjka vanjskog financiranja, izjavila je glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho. Njezino pojašnjenje dolazi nakon ranijih izvješća o ukrajinskom zahtjevu za dodatnih 27 milijardi eura i današnje isplate 2,9 milijardi eura iz postojećih programa.
Kremlj je potvrdio da zna za inicijativu Turske i UN-a o sigurnosti plovidbe Crnim morem, ali tvrdi da još nije dobio njezine konkretne pojedinosti. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Rusija želi zaustaviti pomorske isporuke vojne opreme, streljiva i goriva Ukrajini te je ocijenio da Kijev nije sklon širem dogovoru. To je nova reakcija Moskve na inicijativu o kojoj je već izviješteno.
Ukrajina je primila 2,9 milijardi eura u okviru programa Ukraine Facility, izvijestila je Ukrajinska pravda. Riječ je o isplati iz postojećeg programa Europske unije, odvojenoj od dodatnog financiranja koje je Kijev zatražio.
Oko polovice ukrajinskih borbenih zrakoplova F-16 provodi dulje vrijeme na popravcima i održavanju u Europi, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, njihov povratak u službu zbog toga kasni.
U Kramatorsku, u Donjeckoj oblasti, u petak ujutro FPV dron pogodio je autobus i ozlijedio dvije osobe, izvijestila je Ukrajinska pravda. List napad pripisuje ruskim snagama.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad Gračevkom i Serdobinom u Harkovskoj oblasti. Prema ruskoj strani, oba su sela zauzele postrojbe skupine Sjever. Tvrdnja o promjeni kontrole zasad potječe od Moskve.
U noćnom udaru na 25-katnu stambenu zgradu u kijevskoj četvrti Darnicki poginula je jedna osoba, a dvije su ozlijeđene, izvijestile su ukrajinske vlasti. Požar je izbio na 23. i 24. katu. Riječ je o novoj bilanci stradalih, nakon ranijih izvješća o napadima i prometnim ograničenjima u gradu.
Ukrajina razmatra izmjene obrazovnog zakonodavstva koje se odnosi na nacionalne manjine, izjavio je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha nakon razgovora s Mađarskom. Pitanje je dio nastojanja da se uklone prepreke daljnjem napredovanju Ukrajine prema Europskoj uniji.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Ruske snage napale su Ukrajinu tijekom noći sa 108 dronova, među kojima je bilo 47 mlaznih Shaheda, objavile su ukrajinske zračne snage. Tvrde da je protuzračna obrana uništila 88 letjelica, dok su pogoci zabilježeni na 11 lokacija.
Kijevske vlasti zatvorile su Južni most i most Patona u oba smjera te ograničile promet mostom Metro. Odluka je uslijedila nakon novog noćnog udara na Južni most, koji je gradonačelnik Vitalij Kličko pripisao ruskim snagama. Promet preko Južnog mosta bio je obustavljan i nakon napada prethodnog dana.
Ukrajinski veleposlanik u Mađarskoj Fjodor Šandor izjavio je da je šteta koju je Ukrajina pretrpjela tijekom rata s Rusijom dosegnula 600 milijardi dolara. Dodao je da iznos raste iz dana u dan.
Južnokorejski predsjednik optužio je Ukrajinu da je otkrivanjem dogovora o transferu sjevernokorejskih ratnih zarobljenika potkopala njegove napore. Zbog te objave zaoštrio se spor između Seula i Kijeva oko postupanja sa zarobljenicima.
Ukrajina će Bijeloj kući i Kongresu dostaviti popis ruskih tvrtki, brodova i pojedinaca za koje traži sankcije, izjavio je ukrajinski diplomat Denis Senik. Prema njegovim riječima, među prvima su tvrtke koje proizvode dijelove za ruski satelitski sustav "Rassvet". Riječ je o ukrajinskom prijedlogu, a ne o donesenoj američkoj odluci.
Europska unija neće odobriti dodatnih 27 milijardi eura koje je zatražio Kijev, objavio je Bloomberg pozivajući se na europske izvore, a prenosi TASS. Prema istim izvorima, EU neće ni ubrzati isplate iz već dogovorenog zajma od 90 milijardi eura. Vijest dolazi nakon upozorenja ukrajinskog premijera da zemlji nedostaje novca za ovogodišnje ratne troškove.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ukrajinske snage drže oko 11 posto Donjecke oblasti te ustvrdio da će Rusija i taj teritorij zauzeti prije nego što to očekuju Ukrajina i Europa. Naveo je da su ruske snage tijekom rujna preuzele 1301 četvorni kilometar, no riječ je o njegovoj procjeni stanja na bojištu.
Ruski dron treći je put u četvrtak pogodio kijevski Južni most, objavio je gradonačelnik Vitalij Kličko. Prema prvim podacima, oštećeni su nosač mosta, kolnik, zaštitna ograda i betonska zaštita metroa. Obustavljeni su promet metroa i površinski javni prijevoz preko mosta.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
