Udari na Iran, Libanon, diljem Zaljeva, ciljane američke ambasade, IRGC zatvorili Hormuz, Trump naredio potpuni prekid trgovine sa Španjolskom

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je Francuska u posljednjim satima rasporedila borbene avione Rafale, protuzračne sustave i radare s ciljem presretanja projektila i dronova. Potvrdio je i da Pariz prema Sredozemlju upućuje nosač zrakoplova Charles de Gaulle, perjanicu francuske mornarice, čime Francuska diže razinu vojne prisutnosti u širem kontekstu regionalne eskalacije.

Macron je naglasio da Francuska ima obrambene sporazume s Katarom, Kuvajtom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanom i Irakom te da će "pokazati solidarnost".

Dotaknuo se i Libanona, gdje su obnovljeni sukobi između Hezbollaha i Izraela. Macron je osudio napad Hezbollaha na Izrael kao "veliku pogrešku", ali je istodobno upozorio Izrael da ne pokreće kopnenu invaziju na sjevernog susjeda, sugerirajući da bi takav potez dodatno proširio rat i gurnuo regiju u još dublju destabilizaciju.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da SAD planiraju prekinuti svu trgovinu sa Španjolskom nakon što je Madrid odbio dopustiti korištenje američkih vojnih baza za operacije povezane s napadima na Iran. Trump je istodobno kritizirao i Britaniju zbog, kako je naveo, sličnih odluka u početnoj fazi sukoba.

Govoreći novinarima tijekom susreta s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Trump je poručio da je "Španjolska bila užasna". Dodao je kako je američkom ministru financija Scottu Bessentu naložio da "prekine sve poslove" sa Španjolskom.

"Prekinut ćemo svu trgovinu sa Španjolskom. Ne želimo imati ništa sa Španjolskom", rekao je Trump.

Podsjetimo, o hrabrom potezu Španjolske već smo pisali ranije danas (vidi: Španjolska kao snažna iznimka: Madrid je osudio agresiju na Iran i zabranio SAD-u korištenje svojih baza u sklopu tih operacija).

Zapovjednik Iranske revolucionarne garde, general Ebrahim Jabbari, zaprijetio je da će Iran, nastave li se američko-izraelski napadi, uzvratiti udarima na "sva ekonomska središta" na Bliskom istoku. "Ako odlučite gađati naše glavne centre, mi ćemo gađati sva ekonomska središta u regiji", izjavio je Jabbari.

Prema navodima iranske novinske agencije ISNA, Jabbari je pritom ustvrdio i da je Iran "zatvorio Hormuški tjesnac", te iznio procjenu da je cijena nafte već iznad 80 dolara i da će "uskoro dosegnuti 200 dolara".

Diljem Irana, uključujući Teheran, tijekom dana i noći čuju se povremene, ali kontinuirane eksplozije. Napadi su prijavljeni i u Isfahanu, gdje se nalaze ključna nuklearna postrojenja.

Iranske vlasti ne objavljuju službene brojke ni detalje o pogođenim ciljevima, no izvori bliski vladi navode da su tijekom noći meta bili državna televizija i pojedina sigurnosna sjedišta. Prema istim informacijama, pogođeno je devet bolnica, a neki napadi izvedeni su u blizini škola i stambenih zgrada, pri čemu su zabilježene civilne žrtve u više dijelova zemlje.

Glasnogovornik ministarstva zdravstva izjavio je da se broj poginulih civila približava brojci od 800, dok je više od 5.000 ljudi ranjeno. Opisao je teške prizore evakuacije bolnica, uključujući pacijente koji su već bili teško bolesni, a koji su u iznimno nesigurnim i kaotičnim uvjetima premještani na druge lokacije.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je da bi američki predsjednik Donald Trump svojim "kriminalnim" operacijama promjene režima mogao pokrenuti Treći svjetski rat. U intervjuu za rusku državnu agenciju TASS Medvedev, koji je danas zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, odgovarao je na pitanje je li svjetski rat već počeo. "Tehnički, ne, ali ako Trump nastavi svoj suludi kurs kriminalne promjene režima, on će bez sumnje početi. I bilo koji događaj može biti okidač. Bilo koji", rekao je.

Napad na Iran Medvedev je opisao kao dio šireg rata koji SAD i saveznici vode "kako bi održali globalnu dominaciju". Posebno je naglasio da je Trump, prema njegovim riječima, počinio "tešku pogrešku" ubojstvom iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, čime je, tvrdi, "sve Amerikance doveo u rizik". Medvedev je dodao da je Hamnei bio "duhovni otac" gotovo 300 milijuna šijita te da je nakon smrti postao mučenik, zbog čega, po njegovoj procjeni, "nema sumnje" da će Iran utrostručiti napore na razvoju nuklearnog oružja.

Upitan može li Iran izdržati rat i gubitak vodećih ljudi, Medvedev je rekao da će cijena obnove biti visoka, ali da će Islamska Republika uspjeti, jer je ključna "visoka razina društvene konsolidacije", koju su, kako tvrdi, Amerikanci sami proizveli svojim djelovanjem. Na pitanje postoji li rizik da Rusija jednog dana bude napadnuta usred pregovora, kao što se dogodilo Iranu, Medvedev je odgovorio da postoji "samo jedno jamstvo" da se to neće dogoditi: "SAD se boji Rusije i zna cijenu nuklearnog sukoba."

Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Teheran ne vidi prostor za pregovore te da je fokus vlasti na "obrani" nakon, kako navode, propalih pokušaja diplomatskog rješenja. Glasnogovornik Esmaeil Baghaei optužio je one koji su se ranije pozivali na diplomaciju da su, suočeni s iranskim argumentima, "pognuli glavu" i okrenuli se vojnoj opciji, dodavši da će na njima ostati "vječna sramota".

Baghaei je dodatno zaoštrio retoriku tvrdeći da je Iran "trenutačno jedina preostala sila koja stoji protiv zla", pri čemu je poručio kako se Iran "bori protiv vraga" (misleći na SAD).

Francuska je spremna braniti svoje partnere ako to od nje zatraže te zadržava pravo intervenirati, izjavio je ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot u razgovoru za francusku televiziju BFM TV. Poručio je da sukobi "uvlače niz zemalja regije u konflikt s kojim imamo odnose, obrambene sporazume i interese, uključujući i vojne baze".

Barrot je naglasio da se u pogođenim državama Bliskog istoka trenutačno nalazi oko 400.000 francuskih državljana. Francuske vlasti, rekao je, spremne su organizirati evakuaciju onih koji su u najvećem riziku, koristeći komercijalne i vojne letove.

Donald Trump javno je napao britanskog premijera Keira Starmera zbog odbijanja da podrži američku vojnu operaciju protiv Irana, upozorivši da bi takav potez mogao dodatno opteretiti tzv. "posebne odnose" između Washingtona i Londona. Trump je poručio da Starmer "nije bio od pomoći", dodajući: "Nisam mislio da ću to doživjeti. Nisam mislio da ću to doživjeti od Britanije."

Američki predsjednik pritom je sugerirao da se priroda bilateralnih veza bitno promijenila. "To je drugačiji svijet, zapravo. To je jednostavno puno drugačija vrsta odnosa nego što smo prije imali s vašom zemljom", rekao je Trump, opisujući pritisak na savez koji je ranije nazivao jednim od "najčvršćih".

U nastavku je dao do znanja da SAD više ne računa na Britaniju kao ključnog partnera u vojnim operacijama na Bliskom istoku, istodobno prigovarajući Starmeru zbog izostanka potpore. "Neće biti važno, ali Starmer je trebao pomoći... trebao je", rekao je Trump, sugerirajući da će Washington nastaviti s ratnim planovima i bez britanske uključenosti.

Kina je odbacila medijske navode da Iranu pruža vojnu pomoć, poručivši da se njezina podrška Teheranu svodi na političko i moralno zaleđe, a ne na isporuke oružja ili bilo kakvu vojnu asistenciju. U Pekingu pritom naglašavaju i vlastiti interes za stabilnost regije: Kina uvozi oko 70% nafte, a približno polovica tih količina prolazi kroz Hormuški tjesnac. Značajan dio dolazi iz Irana, ali i iz Iraka, Saudijske Arabije i Kuvajta, zbog čega Peking eskalaciju prati s posebnom zabrinutošću.

Kineske vlasti snažno su osudile poteze SAD-a i Izraela, uz ocjenu da su nedavni nuklearni pregovori s Iranom djelovali kao da idu u smjeru dogovora. Šef kineske diplomacije Wang Yi u ponedjeljak je razgovarao s ministrima vanjskih poslova Omana, Irana i Francuske, a prema kineskom tumačenju zaključak je da su Washington i Tel Aviv namjerno sabotirali diplomatski proces te gurnuli regiju u stanje koje je Wang opisao kao "nepovratno". Kina i dalje poziva na prekid vatre i povratak za pregovarački stol.

Istodobno, Peking otvoreno ističe da Iran smatra partnerom i "prijateljskom" državom te podržava njegovo pravo da brani svoj teritorij i interese.

Demokratski zastupnici u američkom Kongresu kritizirali su tvrdnje Trumpove administracije da su udari na Iran bili opravdani zbog navodne prijetnje Teherana SAD-u, ističući da je, prema njihovom tumačenju, riječ prije svega o prijetnji Izraelu.

Mark Warner, demokratski senator iz savezne države Virginije i potpredsjednik senatskog Odbora za obavještajna pitanja, rekao je novinarima nakon brifinga da nije bilo "nikakve neposredne prijetnje Sjedinjenim Američkim Državama od strane Iranaca". "Postojala je prijetnja Izraelu. Ako prijetnju Izraelu izjednačimo s neposrednom prijetnjom Sjedinjenim Državama, onda ulazimo u neistražen teritorij", poručio je.

Joaquin Castro, zastupnik u Zastupničkom domu iz Teksasa, kritizirao je izjave državnog tajnika Marca Rubija da je "bilo potpuno jasno da bi Iran, ako bude napadnut od strane SAD-a ili Izraela ili bilo koga, uzvratio protiv Sjedinjenih Država". "Rubijeve riječi upućuju na to da je Izrael doveo američke snage u opasnost inzistiranjem na napadu na Iran", rekao je Castro, dodajući da je administracija bila suodgovorna jer se "pridružila njihovom ratu umjesto da ih obuzda". "To je neprihvatljivo od predsjednika, i neprihvatljivo od zemlje koja sebe naziva našim saveznikom", zaključio je.

Bivši visoki dužnosnik Pentagona Michael Mulroy rekao je za Al Jazeeru da se SAD sve više fokusira na uništavanje iranske mornarice zbog prijetnji pomorskoj plovidbi kroz Hormuški tjesnac, posebno zbog rizika od pomorskih mina. Po njemu, "pomorsko pitanje" postalo je kritično upravo zato što kroz tjesnac prolaze golemi tokovi nafte i plina.

Mulroy upozorava da bi postavljanje mina moglo imati dugotrajan učinak: i relativno "jednostavno" miniranje dijelova tjesnaca moglo bi zahtijevati mjesece čišćenja i, možda još važnije, vrijeme da osiguravatelji ponovno prihvate rizik i osiguraju brodove. Time bi se, kaže, paralizirao energetski dotok globalnim potrošačima i teško pogodile zaljevske države, a tvrdi i da je Iran već pokazao kako može efektivno "zatvoriti" prolaz samim napadima na brodove.

Američka ambasada u Rijadu pogođena je s dva drona, a u diplomatskom kompleksu izbio je "ograničen" požar, priopćilo je saudijsko ministarstvo obrane. Šteta je opisana kao manja, a prema navodima izvora za Reuters i AFP, zgrada je u trenutku napada bila prazna i nema izvješća o žrtvama. Saudijska protuzračna obrana navodno je presrela još nekoliko dronova usmjerenih na diplomatsku četvrt.

U kontekstu šire iranske odmazde diljem Zaljeva, Trump je poručio da će američki odgovor na napad na ambasadu i pogibiju četvorice američkih vojnika "uskoro biti jasan", bez dodatnih detalja. Ambasada je ranije izdala upozorenje američkim državljanima u Rijadu, Džedi i Dahranu da se "sklone na sigurno" i izbjegavaju ambasadu do daljnjega.

Američki dužnosnici poručuju da je Washington "djelovao jer je Izrael bio odlučan krenuti u napad na Iran", sa ili bez američke podrške. Državni tajnik Marco Rubio izjavio je prije brifinga u Kongresu da je postojala "neposredna prijetnja" za SAD, budući da je Washington znao za izraelske planove napada i očekivao iransku odmazdu usmjerenu na američke snage.

Republikanski zastupnici tvrde da je upravo ta procjena prijetnje natjerala SAD na reakciju. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson izjavio je da je predsjednik bio suočen s "teškom odlukom" te da je operacija bila "ograničena po opsegu i cilju" te nužna za obranu SAD-a, dodavši da očekuje da će biti brzo privedena kraju.

IRGC je, prema izvještaju, objavio da zatvara Hormuški tjesnac, ključni morski prolaz kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. General Ebrahim Jabari, savjetnik zapovjednika IRGC-a, na državnoj televiziji rekao je da je "Hormuz zatvoren" te iznio prijetnje da će iranske snage napasti brodove koji pokušaju proći.

Jabari je pritom rekao da svijet očekuje daljnji rast cijene nafte (spomenuo je mogućnost i do 200 USD za barel), te najavio i ciljanje naftnih cjevovoda u regiji, uz poruku da Iran želi zaustaviti izvoz nafte iz regije kako bi izvršio pritisak na "neprijatelja".