U Londonu je 9. srpnja 1955. objavljen jedan od najneobičnijih dokumenata Hladnog rata. Nije ga napisao general, predsjednik ni obavještajac. Napisali su ga ljudi koji su bolje od većine razumjeli što će se dogoditi kada se apstraktna jednadžba pretvori u vatrenu kuglu. Bertrand Russell, britanski filozof i matematičar, stajao je pred novinarima u Caxton Hallu i čitao upozorenje koje je nosilo i ime Alberta Einsteina, njemačko-američkog fizičara koji je tada već nekoliko mjeseci bio mrtav. Bila je to poruka iz svijeta znanosti, ali i gotovo posmrtna poruka iz savjesti 20. stoljeća.
Einstein je manifest potpisao 11. travnja 1955., samo tjedan dana prije smrti. Russell je kasnije zapisao da je vijest o Einsteinovoj smrti čuo u avionu, na putu iz Rima u Pariz, uvjeren da mu se plan raspada. Ipak, u pariškom hotelu čekalo ga je pismo u kojem je Einstein kratko potvrdio da je spreman potpisati njegovu izjavu.