Francuska je kolonijama ponudila izbor, uvjerena da postoji samo jedan odgovor. Gvineja je odabrala drugi i preko noći ostala bez oslonca.
Na glasačkom listiću nije pisalo: "Želite li neovisnost?" Gvinejci su 28. rujna 1958. formalno odlučivali prihvaćaju li novi francuski ustav. Ipak, svima je bilo jasno što znače dva ponuđena odgovora. "Da" je značilo ostanak pod francuskim okriljem. "Ne" je značilo odlazak bez prijelaznog razdoblja, bez sigurnosne mreže i, kako je Pariz upozoravao - bez pomoći. Ipak, više od 1,13 milijuna ljudi zaokružilo je "ne". Samo 56.981 birač glasao je za ostanak. Četiri dana poslije rođena je Republika Gvineja.
Kolonijalna sila tako je doživjela osobitu vrstu poraza. Ponudila je izbor uvjerena da postoji samo jedan razuman odgovor, a zatim se razbjesnila kada su podanici izabrali slobodu. Gvineja nije bila vojno moćna, gospodarski samostalna ni administrativno spremna. Upravo je zato njezin odgovor bio toliko opasan po Pariz. Ako i takva zemlja može otići, što još drži carstvo na okupu osim straha od posljedica?