Prije nego što su računalne pogreške postale nevidljive, jedan se kvar mogao izvući pincetom, zalijepiti u dnevnik i sačuvati za povijest.
U 15 sati i 45 minuta, 9. rujna 1947., jedan od najnaprednijih računskih strojeva na svijetu naišao je na protivnika za kojeg njegovi konstruktori nisu napisali nikakav protokol. Nije to bila pogrešno postavljena jednadžba ni tajanstvena pogreška u programu. U releju broj 70, na panelu F golemog računala Harvard Mark II, među metalnim kontaktima zaglavio se moljac.
Netko od operatora izvadio ga je pincetom, položio na stranicu službenog dnevnika i učvrstio prozirnom ljepljivom vrpcom. Ispod je dopisana rečenica: "Prvi stvarni slučaj pronađenog buga." Priča se danas često prepričava kao trenutak u kojem je nastala riječ bug i kao osobno otkriće Grace Hopper. Ni jedno ni drugo nije sasvim točno. Upravo zato je stvarna priča još bolja.