Rio de Janeiro, ili skraćeno Rio, prijestolnica je istoimene brazilske savezne države, drugi najveći grad u Brazilu i šesti najveći grad u Amerikama. Samo uže gradsko područje broji 6.4 milijuna stanovnika a metropolitansko područje Rija broji čak oko 12 milijuna stanovnika. Rio i njegova velika luka su locirani na Atlantskom oceanu u tropskoj zoni Južne Amerike. Dio grada je pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske kulturne baštine.
Opće prihvaćeno je da je Rio jedan od najznamenitijih i najljepših urbanih centara na planetu jer grad ima svoju dušu. Premda je Rio svojevrsni zaštitni znak Brazila (2014. udomio je dio utakmica Svjetskog nogometnog prvenstva a 2016. Olimpijske igre) realno je da se on po svojoj povijesti, arhitekturi, pučanstvu i životnom stilu, snažno razlikuje u odnosu na druge brazilske gradove, ponajprije prijestolnicu Brasiliju i Sao Paulo. Ponajviše, specifične prirodne ljepote i karizma njegovih stanovnika daju Riju poseban pečat kojeg drugdje nema.
Ime je dobio kada su 1. siječnja 1502. portugalski moreplovci krivo protumačili ulaz u Guanabarski zaljev kao ušće rijeke. Rio je na portugalskom jeziku rijeka, a janeiro siječanj, tj. grad je dobio naziv 'siječanjska rijeka'. Kada su postavljene osnove grada 1565. nazvan je gradom São Sebastião do Rio de Janeiro (St. Sebastijan od Rio de Janeira) po kralju Portugala. Grad je postao kolonijalna prijestolnica 1763. i bio je glavni grad neovisnog Brazila između 1822. do 1960. Godine 1975. savezne države Guanabara i Rio de Janeiro su spojene u jednu pod nazivom Rio de Janeiro, s istoimenim gradom kao prijestolnicom. Dotadašnji simboli države Rio de Janeiro su zadržani, s dodavanjem simbola države Guanabara. Iako je Rio izgubio status glavnog grada Brazila i skupa s tim državne poticaje to ga nije spriječilo u daljnjem razvoju. Štoviše, Rio ne da je samo preživio nego je i procvjetao kao trgovinsko i financijsko središte te jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija.
U jednom istraživanju javnog mnijenja iz 2013. Rio je proglašen najsretnijim svjetskim gradom. Tropska savanska klima zasigurno stvara osjećaj dobrog raspoloženja kao i niz raskošnih balneario plaža (Copacabana, Ipanema, Leblon, Barra de Tijuca) na kojima se može uživati u suncu i moru ali i specifičnom ugodnom osjećaju koji proizlazi iz topline brazilskog naroda. Rasna struktura grada je raznolika kao i cijele države. Oko 51% građana Rija su bijelci, 36.5% pardo (mješovite rase) i 11.5% crnci.
Rio je poznat po svome karnevalu koji je ujedno najveći svjetski karneval. Tada se milijuni Carioca (građana Rija) i turista maskiraju, pjevaju i plešu do duboko u noć. Odvija se stotina uličnih tuluma (blocosa) a karnevalske manifestacije organiziraju škole sambe koje su nastale u Riju na početku 20. st. Rio su proslavile uvale, plaže, okolna brda i planine koje djelomično pokrivaju tropske šume. Grad je središte za turiste svih boja a posjetitelje u kupaćim kostimima se može, osim na plažama, vidjeti i na ulici i u autobusima. Poznate su velike novogodišnje proslave. Turiste privlače još i brojni muzeji, mjesta kulturne i povijesne baštine, spomenici (kip Krista Iskupitelja - imenovan jednim od sedam svjetskih čuda), samba, bossa nova, stadion Maracana. Metropolitansko područje Rija je bogato zračnim lukama koje služe za domaće letove unutar Brazila (zbog ogromnih udaljenosti) i za letove za velike gradove diljem svijeta. Morska luka u Riju je po prometu treća u Brazilu za prekrcaj tereta i važno odredište za kruzere. U Riju je razvijen raznovrstan sustav javnog prijevoza putnika koji obuhvaća laku gradsku željeznicu, metro, autobuse, trajekte, tramvaje a razvijen je i biciklistički promet.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
