Viking je naziv koji se odnosi na ratnike i trgovce sa sjevera Europe koji su podrijetlom iz Skandinavije. Ime Viking, smatra se, potječe od riječi víkingr, što bi označavalo skandinavske istraživače. Vikinzi su bili skupina naroda koja je živjela u Skandinaviji i sjeverno-atlantskim naseobinama za vrijeme koje je ušlo u povijest kao Vikinško doba. Vrijeme Vikinga se slobodno definira kao razdoblje između 793. i 1066. godine. Tijekom tog vremena ovi sjevernjački narodi su imali najveći utjecaj na ostale Europljane, preko trgovine i preko svojih osvajanja. Osvajali su, naseljavali, trgovali i pljačkali diljem obala Britanije, Irske i Europe. Došli su čak do Volge u Rusiji i Bagdada na Bliskom istoku. Tijekom svojeg doba, Vikinzi su ostvarili političku, vojnu, trgovačku i demografsku ekspanziju koja je važan dio srednjovjekovne povijesti Skandinavije, Estonije, Britanije, Francuske, Kijevske Rusije i Sicilije.
Viking kao široki pojam označava cjelokupnu populaciju Skandinavije tijekom vikinškog doba. U modernom smislu, izraz "Viking" se općenito pripisuje srednjovjekovnoj skandinavskoj kulturi koja je bujala od 790. godine do ravno 1000. godine. Iako kršćanski kroničari normalno prikazuju Vikinge kao necivilizirane i neprincipijelne ljude, dokaz njihovih postignuća pokazuje njihovu sofisticiranost, a zapisi o njihovim okrutnim aktivnostima teško da ih prikazuju sirovijim od njihovih suvremenika. Tijekom Vikinškog doba, Skandinavski muškarci i žene putovali su u mnoge dijelove Europe i još dalje, u kulturnu dijasporu koja se prostirala od Newfoundlanda na sjeveru Amerike, pa do Bizanta. Ali ovo razdoblje energične aktivnosti je također imalo značajan utjecaj na skandinavsku domovinu, koja je bila podvrgnuta različitim novim utjecajima.
Vikinzi su koristili Norveško i Baltičko more kako pomorske rute prema jugu. Normani su poticali od Vikinga a njima je dano vlasništvo nad feudalnim posjedima u sjevernoj Francuskoj u 10. stoljeću, tj. Normansko Vojvodstvo. Stoga su potomci Normana nastavili imati utjecaj nad tim područjima. Isto tako, kralj Harold Godwinson, zadnji anglosaksonski kralj Engleske, imao je danske pretke. Dva Vikinga su se čak popela do trona Engleske: Sweyn Forkbeard zahtijevao je englesko prijestolje 1013.-1014. a njegov sin Cnut Veliki postao je kralj Engleske 1016.-1035.
Geografski, Vikinško doba ne obuhvaća samo Skandinavske zemlje (suvremenu Dansku. Norvešku i Švedsku) nego i Irsku, Veliku Britaniju, Normandiju, Shetland, Orkney, Farske otoke, Island, Grenland i Newfoundland. Južno su došli do sjeverne Afrike, a istočno čak do Rusije i Konstantinopola. 839. švedski predstavnici su prvi put posjetili Konstantinopol. Vikinške sage bilježe duga putovanja. U devetom stoljeću, norveški avanturisti zaplovili su da bi se naselili na Islan...
Viking kao široki pojam označava cjelokupnu populaciju Skandinavije tijekom vikinškog doba. U modernom smislu, izraz "Viking" se općenito pripisuje srednjovjekovnoj skandinavskoj kulturi koja je bujala od 790. godine do ravno 1000. godine. Iako kršćanski kroničari normalno prikazuju Vikinge kao necivilizirane i neprincipijelne ljude, dokaz njihovih postignuća pokazuje njihovu sofisticiranost, a zapisi o njihovim okrutnim aktivnostima teško da ih prikazuju sirovijim od njihovih suvremenika. Tijekom Vikinškog doba, Skandinavski muškarci i žene putovali su u mnoge dijelove Europe i još dalje, u kulturnu dijasporu koja se prostirala od Newfoundlanda na sjeveru Amerike, pa do Bizanta. Ali ovo razdoblje energične aktivnosti je također imalo značajan utjecaj na skandinavsku domovinu, koja je bila podvrgnuta različitim novim utjecajima.
Vikinzi su koristili Norveško i Baltičko more kako pomorske rute prema jugu. Normani su poticali od Vikinga a njima je dano vlasništvo nad feudalnim posjedima u sjevernoj Francuskoj u 10. stoljeću, tj. Normansko Vojvodstvo. Stoga su potomci Normana nastavili imati utjecaj nad tim područjima. Isto tako, kralj Harold Godwinson, zadnji anglosaksonski kralj Engleske, imao je danske pretke. Dva Vikinga su se čak popela do trona Engleske: Sweyn Forkbeard zahtijevao je englesko prijestolje 1013.-1014. a njegov sin Cnut Veliki postao je kralj Engleske 1016.-1035.
Geografski, Vikinško doba ne obuhvaća samo Skandinavske zemlje (suvremenu Dansku. Norvešku i Švedsku) nego i Irsku, Veliku Britaniju, Normandiju, Shetland, Orkney, Farske otoke, Island, Grenland i Newfoundland. Južno su došli do sjeverne Afrike, a istočno čak do Rusije i Konstantinopola. 839. švedski predstavnici su prvi put posjetili Konstantinopol. Vikinške sage bilježe duga putovanja. U devetom stoljeću, norveški avanturisti zaplovili su da bi se naselili na Islan...
