Pet uvjeta Kremlja za završetak rata: Hoće li Europa, koja ubrzano njeguje svoj militarizam, odbaciti rusku ponudu dok 50.000 vojnika čeka na novu ofenzivu?
Rusija, prema tvrdnjama koje je danas objavio Reuters, pozivajući se na anonimne izvore unutar Kremlja, navodno ima "5 uvjeta" za okončanje rata u Ukrajini. Iako Moskva nije službeno potvrdila te informacije, priča sugerira kako bi se konačna verzija tih uvjeta mogla uskoro pojaviti u obliku formalnog prijedloga za mir. U međuvremenu, ostaje pitanje koliko Zapad uopće razmatra takve zahtjeve, budući da su europski lideri više puta pokazali sklonost produženju sukoba kroz sveobuhvatnu političku i vojnu potporu Kijevu. Pet navodnih ruskih uvjeta, barem u ovoj fazi, ne djeluju izuzetno "veliko" niti neočekivano, a možda ih je zato i lakše opisati kao minimalna očekivanja Moskve, uvjetovana stvarnošću na terenu.
Prvi uvjet, prema Reutersu, tiče se pisanog jamstva da se NATO više neće širiti prema Istoku. Drugim riječima, Kremlj bi želio nekakav formalni dokument kojim se isključuje članstvo Ukrajine, Gruzije, Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika u Sjevernoatlantskom savezu. Očekivano, malo je vjerojatno da će NATO ili europske vlade pristati na takav korak, budući da već godinama inzistiraju na politici "otvorenih vrata". Čak i prije ovoga rata, Moskva je upozoravala na posljedice širenja Saveza koji je sada, usred sukoba, dodatno ojačao prijemom dviju novih članica. Međutim, iz perspektive Kremlja, ta je točka srce čitavog problema – dugoročna sigurnost Rusije ne može postojati uz stalno guranje NATO-a dublje u postsovjetski prostor.
Drugi uvjet je da Ukrajina ostane neutralna. Jasno je da bi se to načelno poklapalo s prvim uvjetom, jer neutralnost podrazumijeva i nefavoriziranje vojnih saveza poput NATO-a. No, neutralnost se ne svodi samo na status u odnosu prema Savezu – Rusija traži da se Ukrajina obveže da neće dopustiti postavljanje ofenzivnih oružanih sustava na svome teritoriju, osobito u regijama koje graniče s Rusijom. Kijev, s druge strane, smatra da bi, ako i pristane na neutralnost, trebao dobiti čvrste sigurnosne garancije. Dosadašnja praksa Zapada ipak pokazuje da takvih jamstava teško može biti bez izravnog uključivanja NATO-a, što se opet kosi s prvim ruskim uvjetom. Sve to stvara kompleksnu slagalicu interesa u kojoj se za sada ne vidi ni minimalna suglasnost.
Treći uvjet odnosi se na djelomično ukidanje sankcija protiv Rusije. Kada se uzme u obzir koliki je obujam zapadnih sankcija od 2022. godine, jasno je da bi se eventualni sporazum trebao dotaknuti barem dijela gospodarskih blokada. Rusiji je posebno bitna deblokada njezinih zaleđenih deviznih rezervi na Zapadu, a s time je usko povezan i četvrti uvjet: rješavanje pitanja "zamrznute" ili "zarobljene" ruske imovine u zapadnim bankama i financijskim institucijama. Budući da su te rezerve vitalne za dugoročno održavanje ruskog gospodarstva, Kremlj ih neće olako prepustiti propasti. S druge strane, Zapad smatra da su sankcije ključni mehanizam pritiska, kojim želi natjerati Moskvu na ustupke. Stoga je malo izgledno da će biti spreman lako se odreći tog aduta, pogotovo jer je službena europska retorika prema Rusiji sve oštrija.
Peti uvjet je zaštita ruskog govornog stanovništva u Ukrajini. Riječ je o zahtjevu kojega je Moskva postavila još prije nego što je otvoreni sukob i počeo – u vrijeme kada je Kremlj optuživao Kijev za diskriminaciju i nasilje nad građanima ruskog govornog područja u Donbasu. Taj uvjet obuhvaća i zahtjeve za proširenu kulturnu autonomiju, priznanje ruskog jezika kao službenog te određene zakonodavne promjene kojima bi se onemogućilo svakodnevno ograničavanje prava građana. U ovoj točki razlika između službenih stajališta dviju strana također je drastična: Ukrajina nastoji promicati svoj nacionalni identitet i jezik, smatrajući to suverenim pravom, a Moskva pak inzistira da su problemi s položajem građana ruskog govornog područja bili jedan od izravnih povoda za vojnu intervenciju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
