Je li moguć rat između Rusije i Njemačke? Neprestano se ponavlja da će "Rusija napasti", ali neprestano se i povlače potezi koji Rusiju kao da tjeraju prema toj katastrofi

Europa se opet nalazi na rubu ozbiljne eskalacije, a najnoviji potezi iz Berlina upućuju na mogućnost da bi se jedan posrednički sukob u Ukrajini mogao pretvoriti u izravan rat između Rusije i Njemačke. Riječi njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je najavio da više nema ograničenja glede dometa zapadnog naoružanja koje Ukrajina može koristiti protiv ruskih snaga, izazvale su uzbunu u Kremlju. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je ovakav razvoj "ozbiljna eskalacija" te kako se time dodatno potkopavaju svi pokušaji za pregovore i mirno rješenje sukoba. Upravo ovakva retorika dovela je do pitanja jesu li europski lideri doista spremni riskirati da se Rusija osjeti izravno napadnutom od strane Njemačke.

Ono što ovu situaciju čini osobito opasnom jest uvjerenje u Kremlju da je Njemačka de facto već uključena u sukob kao protivnik Rusije, budući da njemačka vlast predvodi golemu vojnu i financijsku pomoć Kijevu. Na Zapadu se, doduše, inzistira na tome da je riječ o obrambenoj pomoći Ukrajini, no iz perspektive Moskve to izgleda bitno drukčije: kad Njemačka isporučuje dalekometne projektile, koji bi potencijalno mogli doseći i Moskvu, nije teško zamisliti trenutak kada Rusija zaključi da obrambene crte više ne postoje. Tada bi padale odluke o izravnim udarima na njemačke vojne, pa čak i industrijske ciljeve.

Pritom je važno istaknuti kako je Merz, osim uklanjanja ograničenja dometa, godinama naglašavao potrebu za snažnim jačanjem Bundeswehra. Već je posjet Litvi, gdje Njemačka razmješta prvu oklopnu brigadu izvan vlastitog teritorija još od Drugog svjetskog rata, pokazao da službeni Berlin želi preuzeti vodeću poziciju u europskoj obrani. Sada se postavlja pitanje: želi li Merz "promicati mir", ili je Njemačka – koja se obvezala potrošiti još mnogo milijardi eura na naoružavanje – spremna i na širi sukob, uvjerena da je njezina novostečena vojna moć dovoljan adut u sukobu s Rusijom? Takva logika, gledajući unatrag na europsku povijest, nije nimalo ohrabrujuća, jer upravo su iluzije o vlastitoj nepobjedivosti mnogo puta ranije gurnule kontinent u katastrofu (a Njemačka je završavala u ruševinama).

Treba uzeti u obzir i geopolitički kontekst u kojem se sve ovo zbiva. Rat u Ukrajini započeo je kao regionalni sukob, zatim je prerastao u globalni poligon za odmjeravanje snaga između Rusije i Zapada. Kijev postaje "proxy", odnosno posrednička točka na kojoj se sukob, barem formalno, još uvijek odvija bez izravnog sudjelovanja NATO članica. Međutim, posljednje najave iz Berlina impliciraju da bi ukrajinska vojska sada mogla djelovati "bez geografskih ograničenja", ciljajući duboko u ruski teritorij oružjima koja, tehnički gledano, ne može samostalno upotrebljavati bez angažmana osoblja i tehnologije iz NATO država. Moskva to može (i hoće) protumačiti kao izravan napad Njemačke na Rusiju. Neki u vrhu ruske vojske već su poručili da bi u takvom slučaju uslijedio "odgovor" na vojne objekte unutar Njemačke, što je scenarij koji više ne može biti opisan samo kao "hipotetski".