Najnovije vijesti iz tehnologije i znanosti: istraživanja, inovacije, svemir i digitalni svijet. Pratite otkrića koja mijenjaju društvo i svakodnevni život.
16.10.2026.
Japanska misija 20. listopada planira krenuti po uzorke Marsova mjeseca Fobosa
Japanska svemirska agencija JAXA planira 20. listopada po japanskom vremenu lansirati misiju MMX, koja bi trebala donijeti uzorke Fobosa na Zemlju. Znanstvenici se nadaju da će tako lakše utvrditi jesu li Marsovi mjeseci nastali nakon velikog udara ili su asteroidi koje je Mars privukao. NASA za misiju osigurava instrument za mjerenje sastava Fobosa, uređaj za prikupljanje površinskog materijala te komunikacijsku i navigacijsku potporu.
Znanstvenici Sveučilišta Kobe i partnerskih ustanova identificirali su mogući molekularni mehanizam koji bi mogao objasniti kako pojedine životinje prepoznaju smjer Zemljina magnetskog polja. Istraživali su kriptokrom, protein osjetljiv na plavo svjetlo, te otkrili da promjene njegove molekularne strukture mogu utjecati na polarizaciju elektronskih spinova. Njihov kvantnomehanički model predviđa da bi taj učinak mogao znatno povećati osjetljivost povezanih kemijskih reakcija na smjer magnetskog polja. Rezultati su zasad potvrđeni spektroskopskim mjerenjima i modeliranjem, dok izravni dokaz da životinje koriste upravo taj mehanizam za navigaciju još ne postoji.
Kriptovalutna burza Binance objavila je da se ukupne posljedice velikog sigurnosnog incidenta procjenjuju na približno 6,3 milijarde dolara, od čega je u suradnji s partnerima dosad zamrznuto oko 3 milijarde. Preliminarna istraga upućuje na mogućnost da je napadač preko kompromitiranog prijenosnog računala jednog od inženjera pristupio sustavu i pokrenuo neovlaštena povlačenja sredstava. Binance tvrdi da zasad nema dokaza o kompromitaciji privatnih ključeva korisničkih novčanika. Burza je privremeno obustavila uplate i isplate te najavila pokrivanje svih gubitaka iz vlastitih sredstava i zaštitnog fonda SAFU. Analitičke tvrtke incident već opisuju kao potencijalno najveću krađu kriptovaluta u povijesti.
Anthropicovo istraživanje: Stručnjaci u 86 posto analitičkih odluka slijedili skrivene sklonosti AI agenta
U eksperimentu s 50 profesionalnih analitičara Anthropic je pokazao koliko umjetna inteligencija može utjecati na ljudske stručne prosudbe čak i kada ljudi vjeruju da samostalno donose odluke. Istraživači su AI agentima nasumično dodijelili skrivene sklonosti prema pojedinim analitičkim postupcima, a sudionici su ih slijedili u 86 posto slučajeva. Kada je agent osporio već izraženu odluku analitičara, njih 60 posto promijenilo je mišljenje, dok je 77 posto sudionika naknadno ponovilo barem dio agentove argumentacije, često bez navođenja izvora. Autori upozoravaju da ljudski nadzor nad AI sustavima ne mora predstavljati neovisnu provjeru ako se prosudbe samih nadzornika oblikuju prema prijedlozima modela. Ipak, naglašavaju da su sklonosti agenata u eksperimentu namjerno pojačane i da se rezultati ne mogu izravno preslikati na svakodnevnu uporabu.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Nastavak kronologije
28.10.2026.
Oracle predstavio novi sustav za otkrivanje sigurnosnih ranjivosti uz pomoć OpenAI-jevih modela
Oracle je predstavio AI Security Mesh, novi sustav koji koristi napredne OpenAI-jeve modele za pronalaženje i analizu sigurnosnih propusta u poslovnim aplikacijama i računalnoj infrastrukturi. Prema Oracleovim navodima, sustav može istraživati moguće načine iskorištavanja ranjivosti, prikazati rezultate testiranja i provjeriti predložene popravke, ali primjena izmjena zahtijeva korisničko odobrenje. Rješenje je namijenjeno i sustavima izvan Oracleova oblaka, dok zasebne kontrole identiteta i mrežnog pristupa trebaju ograničiti ovlasti automatiziranih AI agenata. Tvrtka nije predstavila neovisne rezultate testiranja učinkovitosti novog sustava.
Istraživači sumnjaju da je izraelska tvrtka preko digitalnih oglasa pokušavala pratiti korisnike Starlinka
Izraelska tvrtka za digitalno oglašavanje Discover-Tech bila je najaktivniji ponuđač u oglasnim aukcijama usmjerenima na korisnike Starlinka u više od 100 država, otkrili su istraživači kibernetičke sigurnosti iz TrendAI-ja, prema šest izvora upoznatih s njihovim nalazima. Istraživači sumnjaju da je cilj takvog oglašavanja bio utvrđivanje lokacije korisnika ili njihovo praćenje, a ne prodaja proizvoda. Sustavi oglasnih aukcija mogu otkrivati podatke koji omogućuju povezivanje internetskih aktivnosti s pojedincima, što je posebno osjetljivo u područjima sukoba gdje se Starlink koristi za komunikaciju. Google i Comcast već su uklonili Discover-Tech sa svojih oglasnih platformi nakon ranijih istraga, dok izraelska tvrtka nije odgovorila na Reutersove upite.
Američki regulator odobrio Amazonovo preuzimanje Globalstara za 11,5 milijardi dolara
Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) odobrila je Amazonovu preuzimanju satelitske tvrtke Globalstar vrijednom 11,5 milijardi dolara, čime Amazon Leo dobiva pristup dodatnim satelitima i frekvencijskom spektru za povezivanje mobilnih uređaja izravno sa satelitima. Amazon je od travnja 2025. lansirao gotovo 400 satelita, a komercijalne usluge namjerava pokrenuti do kraja ove godine. Globalstar trenutačno osigurava satelitske funkcije za hitne pozive na Appleovim uređajima, a Amazon je dogovorio nastavak tih usluga. Odobrenje otvara prostor snažnijoj konkurenciji Starlinku, čija mreža već broji više od 11.000 satelita.
Australski istraživači razvili jednostavniju konstrukciju kvantnih senzora za iznimno slaba magnetska polja
Znanstvenici Sveučilišta Adelaide razvili su novu konstrukciju supravodljivih kvantnih senzora SQUID koja omogućuje preciznije određivanje apsolutnog magnetskog polja bez uobičajenih kompromisa u osjetljivosti. Umjesto složenih sklopova s mnoštvom različito velikih petlji, upotrijebili su petlje jednakih dimenzija, pri čemu neke nemaju Josephsonove spojeve. Predviđeno ponašanje potvrdili su eksperimentima sa supravodljivim sklopovima na vrlo niskim temperaturama. Tehnika bi dugoročno mogla pojednostavniti proizvodnju osjetljivih uređaja za snimanje moždane aktivnosti, komunikacije i znanstvena mjerenja, ali još nije spremna za komercijalnu primjenu.
Opservatorij Vera Rubin otkrio velikog kandidata za patuljasti planet daleko iza Plutona
Američki opservatorij Vera C. Rubin otkrio je dosad nepoznato tijelo u vanjskim dijelovima Sunčeva sustava, privremeno označeno kao 2026 ED138. Preliminarna analiza upućuje na to da bi moglo pripadati među najveće poznate kandidate za patuljaste planete. Objekt je pronađen u području neba prepunom zvijezda Mliječne staze, gdje ga je teško razlikovati od pozadine, a njegov pomak otkriven je zahvaljujući ponovljenim snimanjima i računalnoj obradi podataka. Dodatna promatranja drugih opservatorija trebala bi omogućiti preciznije određivanje njegovih svojstava i statusa.
Japanski znanstvenici prvi put proizveli atosekundne rendgenske laserske impulse i otvorili put promatranju kretanja elektrona
Međunarodni istraživački tim predvođen znanstvenicima Sveučilišta u Tokiju, instituta RIKEN i Sveučilišta u Osaki objavio je uspješnu proizvodnju i mjerenje iznimno kratkih rendgenskih laserskih impulsa. Eksperimentom provedenim u američkom postrojenju LCLS dobiveni su impulsi trajanja približno 100 do 400 atosekundi, odnosno milijarditih dijelova milijarditog dijela sekunde. Nova tehnika mogla bi omogućiti praćenje gibanja elektrona unutar atoma i molekula tijekom najranijih faza kemijskih reakcija, što je dosad predstavljalo izniman eksperimentalni izazov.
Novo istraživanje pokazuje razmjere kineske dominacije u znanosti o materijalima: više od 1,5 milijuna radova u deset godina
Kina je između 2016. i 2025. proizvela više od 1,51 milijun znanstvenih radova iz područja znanosti o materijalima, od ukupno 3,86 milijuna objavljenih u svijetu, pokazuje novo izvješće koje su 27. listopada predstavili Elsevier i Šangajsko sveučilište Jiao Tong. Svih deset svjetskih sveučilišta s najvećim brojem radova u tom području dolazi iz kontinentalne Kine. Ipak, po normaliziranom utjecaju citiranja SAD još prednjači s indeksom 1,33, dok Kina ostvaruje 1,18. Izvješće bilježi i gotovo udvostručenje udjela kineskih istraživanja nastalih u suradnji s industrijom, s 3,8 posto u 2016. na 7,3 posto u 2025. Autori zaključuju da je sljedeći izazov prelazak s količinske prednosti na snažniju izvornu inovaciju i razvoj ključnih tehnologija.
Indijski mediji pred Vrhovnim sudom osporavaju zakon o zaštiti podataka zbog prijetnje slobodi novinarstva
Vrhovni sud Indije zatražio je očitovanje vlade o tužbi udruge koja okuplja 21 velikog novinskog izdavača, uključujući The Indian Express, NDTV i Times Group. Izdavači upozoravaju da Zakon o zaštiti digitalnih osobnih podataka, koji ne predviđa posebno izuzeće za novinarski rad, može pretvoriti traženje pristanka osoba o kojima se izvještava u oblik prethodne cenzure. Tvrde i da bi nove ovlasti vlastima mogle omogućiti pristup podacima koji otkrivaju povjerljive novinarske izvore te prisiliti redakcije na uklanjanje objavljenih tekstova. Sud je naglasio potrebu usklađivanja prava građana na privatnost sa slobodom medija, a nastavak postupka zakazan je za 17. studenoga. Sporne odredbe zakona trebale bi stupiti na snagu u svibnju 2027.
Microsoft upozorava da AI agenti postaju unutarnja sigurnosna prijetnja tvrtkama
Microsoft je predstavio nove sigurnosne alate za nadzor AI agenata koji samostalno pristupaju poslovnim podacima i obavljaju zadatke unutar tvrtki. Izvršna potpredsjednica za sigurnost Hayete Gallot upozorila je da se ni najnaprednijim AI modelima ne može bezuvjetno vjerovati jer njihovo ponašanje može biti nepredvidivo čak i bez vanjskog napada. Novi sustav Guardian Agents namijenjen je praćenju aktivnosti drugih agenata, ograničavanju njihovih ovlasti i zaustavljanju rizičnih postupaka. Microsoft proširuje i mogućnost otkrivanja na 60 vrsta lokalnih AI agenata, uključujući Claude Code i OpenAI Codex, uz mogućnost zahtijevanja ljudskog odobrenja za osjetljive radnje.
Američki istraživači testirali supravodljivi čip za brzu analizu plazme u fuzijskim reaktorima
Istraživači nacionalnog laboratorija Brookhaven i njihovi partneri razvili su računalni čip koji oponaša rad neuronskih mreža koristeći supravodljive elektroničke sklopove. U pokusima je obrađivao podatke ranije prikupljene u fuzijskom uređaju DIII-D brzinom od milijun uzoraka u sekundi, prepoznavao nepravilnosti i predviđao poremećaje, dok je na simuliranim podacima otkrivao znakove nestabilnosti plazme. Takva brzina važna je za buduće sustave koji moraju reagirati na nagle promjene u iznimno vrućoj plazmi. Čip zasad nije upravljao samim reaktorom, a njegovo uključivanje u stvarne pokuse planirano je tijekom 2027. godine.
Japan uspješno lansirao sondu MMX koja će pokušati donijeti uzorke s Marsova mjeseca Fobosa
Raketa H3 poletjela je 20. listopada u 4:41 po japanskom vremenu iz svemirskog centra Tanegashima, a približno 70 minuta poslije uspješno je odvojila sondu na predviđenu putanju. Misija japanske svemirske agencije JAXA trebala bi u kolovozu 2027. stići do Marsa, istražiti njegove mjesece te prikupiti najmanje 10 grama površinskog materijala s Fobosa. Povratak uzoraka na Zemlju planiran je za 2031. godinu. Ako misija uspije, bit će to prvi povrat uzoraka iz područja Marsa, a njihova analiza mogla bi pomoći razriješiti pitanje jesu li njegovi mjeseci zarobljeni asteroidi ili ostaci drevnog sudara.
Europski teleskop Euclid otkrio dosad nepoznat komet udaljen 1,3 milijarde kilometara od Zemlje
Europska svemirska agencija objavila je da je teleskop Euclid, namijenjen proučavanju udaljenih galaksija i tamne tvari, prvi put otkrio dotad nepoznat komet. Doktorand Mikko Pöntinen sa Sveučilišta u Helsinkiju razvio je program koji je na snimkama nastalima između 16. i 24. rujna prepoznao pokretni objekt okružen oblakom prašine i plina. Međunarodni centar za male planete potvrdio je otkriće 8. listopada i dodijelio mu oznaku C/2026 S1 (Euclid). Komet se nalazi daleko izvan ravnine planetarnih orbita, a za jedan obilazak Sunca potrebne su mu tisuće godina. Otkriće pokazuje da teleskop namijenjen istraživanju dalekog svemira može pronaći i dosad nepoznate objekte našeg Sunčeva sustava.
U jednodnevnom pokusu simulirana bestežinskost nije znatnije promijenila raspored ljudskog genoma
Istraživači sa Sveučilišta New York izložili su uzgojene ljudske stanice 24 sata uvjetima simulirane bestežinskosti. Jezgre stanica pritom su se povećale, ali je fizički raspored genoma ostao uglavnom očuvan i nije uočeno oštećenje DNK. Pokus ne pokazuje što se događa pri dugom boravku u svemiru, gdje na stanice djeluju i drugi čimbenici.
Anthropicov suosnivač upozorio na sve kraći rok za sigurnosna pravila o AI-ju
Suosnivač Anthropica Jack Clark rekao je na skupu MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku da se mogućnosti AI-ja razvijaju brže nego što zakonodavci donose zaštitna pravila. Pozvao je na međunarodnu suradnju i osobito strog ljudski nadzor nad primjenom AI-ja u biološkim istraživanjima zbog mogućnosti zlouporabe. Priznao je i da tehnologija već potiskuje dio poslova u pozivnim centrima i korisničkoj podršci, dok njezin učinak na otvaranje novih radnih mjesta ostaje neizvjestan.
Moždani organoidi prenijeli signale Brailleovih znakova s 83 posto točnosti
Istraživači sa Sveučilišta u Bristolu pretvorili su podatke taktilnog senzora o Brailleovim slovima u električne signale i poslali ih laboratorijski uzgojenim moždanim organoidima. Iz odgovora triju organoida računalni je program prepoznao slovo u 83 posto slučajeva, naspram 61 posto pri uporabi jednog. Pokus pokazuje da se informacija može prenijeti kroz takvo tkivo, ali ne pokazuje da organoidi uče.
Pokus na prasadi otkrio kako crijevna bakterija može utjecati na metabolizam masti
Istraživači Kineske akademije znanosti utvrdili su da izvanstanični mjehurići bakterije Clostridium butyricum mogu prenijeti male molekule RNK u stanice crijeva i utjecati na njihovu obradu masti. U pokusima na prasadi dodatak bakterije ili njezinih mjehurića smanjio je nakupljanje masti i ublažio metaboličke promjene izazvane prehranom bogatom mastima. Nalaz opisuje mogući mehanizam djelovanja u tom pokusnom sustavu, a ne dokaz učinka u ljudi.
Na Aljasci pronađeni tragovi mogućeg nastambe stare 13.800 godina
Na nalazištu Shégˊ Xdaltthˊíˊ, oko 55 kilometara jugoistočno od Fairbanksa, arheolozi su otkrili ognjište, jamu i trag drvenog stupa koji bi mogli pripadati jednostavnoj nastambi. Pronašli su i kamene alate, koštane igle te ostatke zemljane peći. Istraživači smatraju da je riječ o jednom od najranijih poznatih tragova duljeg boravka ljudi u Sjevernoj Americi, no tumačenje tragova kao nastambe ostaje oprezno.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne.
Saznaj više i uredi postavke
Postavke kolačića
Možete prilagoditi koje kategorije kolačića dopuštate. Nužni su uvijek aktivni.
Nužni
Potrebni za osnovno funkcioniranje (ne mogu se isključiti).
Analitika
Pomaže nam razumjeti korištenje stranice i unaprijediti njezin rad. Koristimo interni sustav za statistiku i Google Analytics.