Monetarna politika

Cijena zlata pala je u četvrtak tri posto, na 3867,96 dolara po unci, dosegnuvši najnižu razinu od listopada 2025. godine. Rasprodaja se ubrzala nakon što je američki predsjednik Donald Trump poručio da Washingtonu više nije potreban sporazum s Iranom, što je potaknulo rast cijena nafte i obnovilo strah od inflacije. Pritisak na zlato dodatno stvaraju snažan dolar, koji se kreće blizu najviše razine u 19 mjeseci, i očekivanja novih povećanja američkih kamatnih stopa. Tržišta sada procjenjuju 91 posto vjerojatnosti da će Federalne rezerve u prosincu povećati kamate za 0,25 postotnih bodova. Srebro je istodobno izgubilo 3,33 posto, a paladij tri posto vrijednosti.

Američki dolar ojačao je u četvrtak na najvišu razinu od travnja 2025., potaknut očekivanjima novih povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi nakon neočekivano snažne listopadske inflacije. Dolarski indeks porastao je 0,11 posto, na 102,98 bodova, dok je euro oslabio na 1,108 dolara, najnižu razinu od svibnja prošle godine. Za dolar se trgovalo oko 159,74 jena, nakon što je japanska valuta nakratko oslabila na najnižu razinu u više od dva mjeseca. Japanski dužnosnik Atsushi Mimura upozorio je da mogućnost novih deviznih intervencija ne treba zanemariti, dok se član uprave Japanske središnje banke Toichiro Asada usprotivio preuranjenom povećanju kamata. Razlika između američke i japanske monetarne politike ponovno pojačava pritisak na jen.

Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice u srijedu je porastao za deset baznih bodova, na 2,790 posto, dok su cijene obveznica znatno pale. Prosinački terminski ugovori na državne obveznice izgubili su 0,83 jena i završili na 126,85 jena. Prodaju su potaknuli rast američkih prinosa nakon neočekivano snažne inflacije, slabljenje jena i oporavak tokijske burze, koji je smanjio potražnju za sigurnijom imovinom. Nikkei 225 istodobno je zaključio trgovanje rastom od 1,31 posto, na 61.248,59 bodova. Tako su japanske dionice nastavile oporavak, dok je tržište državnog duga ponovno osjetilo posljedice očekivanog zaoštravanja američke monetarne politike.

Kineska središnja banka u izvješću o provedbi monetarne politike za treće tromjesečje najavila je jačanje protucikličkih mjera kako bi potaknula domaću potražnju i poduprla gospodarski rast. Banka upozorava na neravnotežu između snažne proizvodne ponude i slabe potražnje, strukturne probleme te sve složenije vanjsko okruženje. Namjerava zadržati razmjerno labavu monetarnu politiku i niske troškove zaduživanja, uz održavanje stabilnog tečaja juana. Dodatnu financijsku potporu usmjerit će prema domaćoj potrošnji, tehnološkim inovacijama i infrastrukturi, a najavljeno je i proširenje instrumenata za očuvanje stabilnosti tržišta dionica, obveznica i valuta. Konkretno novo smanjenje kamatnih stopa nije objavljeno.