Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
U zračnom napadu na Slovjansk u Donjeckoj oblasti pogođene su dvije stambene zgrade, objavio je gradonačelnik Vadim Ljah. Prema njegovim naknadnim podacima, ozlijeđeno je sedam ljudi, a oštećeni su i drugi stanovi te trgovina. Volodimir Zelenski upozorio je da bi ljudi mogli biti pod ruševinama.
Ukrajinski dronovi izveli su u noći na 18. listopada jedan od najvećih napada na Sankt-Peterburg i okolnu Lenjingradsku oblast od početka rata. Požari su izbili na Naftnom terminalu Sankt-Peterburg, u skladištu goriva Ručji te u industrijskim skladištima. Prema ruskim vlastima, jedna osoba je poginula, a 15 ih je ozlijeđeno. Guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko izjavio je da je protuzračna obrana oborila 145 dronova.
Napadnuta je i digitalna infrastruktura. Ruska tehnološka kompanija VK potvrdila je udar na svoj podatkovni centar, nakon čega su korisnici prijavljivali poteškoće u radu društvene mreže VKontakte. Dronovi su pogodili i logistički centar internetskog trgovca Ozon, dok su zabilježena oštećenja električne trafostanice i mosta preko Korabeljnog plovnog kanala. Oko 20.000 stanovnika privremeno je ostalo bez električne energije.
Ruski raketni napad tijekom noći na ponedjeljak usmrtio je ženu u Kijevu i pogodio postaju podzemne željeznice na lijevoj obali Dnjepra. Prema riječima gradonačelnika Vitalija Klička, oštećena je i stambena zgrada s 25 katova, kao i medicinska ustanova te nekoliko drugih objekata. U glavnom gradu ozlijeđene su još tri osobe.
Napad je bio dio jedne od najopsežnijih ruskih zračnih operacija posljednjih mjeseci. Prema ukrajinskim vlastima, Rusija je ispalila 16 balističkih projektila na Kijev i okolicu te više od 200 dronova na ciljeve diljem zemlje. U Krivom Rogu poginule su još dvije osobe, oštećeno je više od deset energetskih objekata, a najmanje 550.000 kućanstava ostalo je bez električne energije. Uvedene su i redukcije struje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev nije dobio pravodobno upozorenje zapadnih partnera o prvom valu balističkih projektila, iako su informacije stigle prije drugog vala.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija uspostavlja sigurnosnu zonu unutar ukrajinskog teritorija duž zajedničke granice te da njezino postojanje neće biti predmet budućih mirovnih pregovora s Kijevom. Govoreći tijekom posjeta vojnom zapovjednom mjestu, Putin je rekao da je cilj trajno zaštititi ruske pogranične regije nakon ukrajinskog upada u Kursku oblast 2024. godine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se planirana zona proteže duž 660 kilometara granice te da ruske snage trenutačno kontroliraju oko 70 posto tog područja. Nije precizirao koliko bi duboko zona trebala zadirati u Ukrajinu, a ruske tvrdnje o opsegu teritorijalne kontrole nisu neovisno potvrđene. Zona obuhvaća dijelove Sumske i Harkivske oblasti, koje Moskva dosad nije formalno proglasila dijelom Rusije.
Putinova izjava predstavlja dodatno zaoštravanje ruskih pregovaračkih zahtjeva jer Moskva sada unaprijed isključuje mogućnost razgovora o povlačenju s dijelova ukrajinskog teritorija izvan četiriju oblasti na koje već polaže pravo. Time se otvara novo pitanje za eventualne mirovne pregovore: hoće li Rusija zahtijevati trajno zadržavanje vojne kontrole nad pograničnim područjima koja službeno ne smatra svojim teritorijem.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
"Ukrajinski čelnik Zelenski više je puta potkopavao mirovne pregovore s Rusijom jer se boji da bi svaki sporazum prihvatljiv Moskvi i Washingtonu okončao njegovu vladavinu", rekao je u nedjelju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Govoreći na konferenciji za novinare u Bahreinu, Lavrov je optužio Kijev da poduzima akcije koje su ometale diplomatski napredak kad god bi Rusija i Ukrajina bile blizu nastavka pregovora.
"Očito je da Zelenski nema želju ni krenuti prema postizanju sporazuma. Vjerojatno je to zato što shvaća da bi svaki sporazum prihvatljiv i Rusiji i SAD-u značio kraj njegovog režima – i njegov osobni kraj", rekao je.
Udar na višekatnu stambenu zgradu u Odesi izazvao je požar na krovu i oštetio stanove na posljednjem katu, objavile su lokalne vlasti. Ozlijeđene su dvije osobe, među njima 13-godišnja djevojčica. Regionalni čelnik Oleh Kiper napad pripisuje ruskim snagama, a gradske su vlasti uspostavile stožer za pomoć stanarima.
U napadu na Kijev u nedjelju navečer poginula je 21-godišnja žena, a troje ljudi je ozlijeđeno, objavila je gradska vojna uprava. Prema njezinim podacima, oštećene su i obrazovne ustanove u Dnjiprovskoj četvrti. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da su dvije ozlijeđene osobe zadržane u bolnici.
U napadima na Slavjansk u Donjeckoj oblasti 17. listopada poginulo je šest ljudi, a 15 ih je ozlijeđeno, objavio je čelnik gradske vojne uprave Vadim Ljah. Ranije je za udar na stambene zgrade bila prijavljena jedna poginula osoba. Prema Ljahovim podacima, grad je toga dana napadan različitim oružjem, uključujući dronove, a oštećeno je više od 20 kuća. Spasioci su nastavili pretragu ruševina nakon noćnog prekida zbog sigurnosnih uvjeta.
Rusija je 76 puta napala ukrajinske energetske objekte otkako je Donald Trump prije tjedan dana objavio energetsko primirje, tvrdi Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, u noćnim napadima pogođene su podstanice u četiri oblasti, a deseci tisuća obitelji ostali su bez struje. Broj napada i njihovo pripisivanje Rusiji podaci su ukrajinskog predsjednika.
Volodimir Zelenski izjavio je da je poruka o ograničenju brzine sustava Starlink i Starshield za Ukrajinu stigla iz američke vlade, a da je ograničenje tehnički proveo SpaceX. Kaže da ne zna tko je točno u vladi poslao poruku i da ograničenja još traju. Njegova tvrdnja u suprotnosti je s ranijim izjavama Donalda Trumpa i Marca Rubija da američka administracija nije sudjelovala u ograničavanju usluge.
Volodimir Zelenski razgovarao je s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom o rezultatima nedavnog susreta pregovaračkih timova na Floridi. Kaže da su timovi gotovo stalno u kontaktu i pripremaju sljedeće diplomatske korake. Otvorio je i pitanje protuzračne obrane te nastavka ruskih udara.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u Manami da Moskva zaključuje kako Volodimir Zelenski ne želi pregovore. Tvrdi da su ranija približavanja dogovoru o njihovu nastavku propadala nakon ukrajinskih udara koje je opisao kao napade na civilne ciljeve. To je Lavrovljevo tumačenje ponašanja Kijeva, a ne objava nove odluke o pregovorima.
Guverner Aleksandar Beglov izjavio je da je u napadu koji pripisuje Ukrajini poginula jedna osoba, a pet ozlijeđenih nalazi se u bolnicama. Prema njegovim riječima, oštećeno je 12 stambenih zgrada i dvije kuće, dok vatrogasci gase požare na naftnom terminalu, skladištu nafte Ručji i industrijskim skladištima. To su prve objavljene pojedinosti o žrtvama i šteti nakon ranijih snimki eksplozija u gradu.
Volodimir Zelenski izjavio je da je privremena obustava američkog dijeljenja obavještajnih podataka završila i da ih Kijev ponovno prima. U razgovoru za NBC rekao je i da se ukrajinska strana nada razgovorima s Washingtonom sljedećeg tjedna. Njegova izjava donosi novu pojedinost o američkoj potpori nakon izvješća o teškoćama ukrajinske vojske zbog izostanka podataka.
Ukrajina je zatražila pristup američkom vojnom satelitskom sustavu Starshield za napade duboko na ruskom teritoriju, izjavio je američki državni tajnik Marco Rubio. Prema njegovim riječima, taj pristup zasad nije odobren, a razgovori o načinu na koji bi Ukrajina koristila sustav još traju. Izjava donosi američko pojašnjenje nakon izvješća o ograničenjima satelitske veze za ukrajinsku vojsku.
Aktivnost dronova oko nuklearne elektrane Zaporožje i obližnjeg Energodara traje unatoč lokalnom primirju dogovorenom radi popravka električnog voda, izjavila je predstavnica uprave elektrane Jevgenija Jašina. Kaže da je stanje u elektrani napeto, ali pod nadzorom. Nije navela pojedinačan napad na postrojenje, a njezina tvrdnja o podrijetlu dronova nije neovisno potvrđena.
Snimka objavljena na društvenim mrežama prikazuje više eksplozija u ruskom Sankt Peterburgu, izvijestila je Al Jazeera. Medij ih povezuje s mogućim napadom ukrajinskih dronova, no iz same snimke nije moguće utvrditi što je eksplodiralo ni potvrditi podrijetlo letjelica.
Dijelovi Odeske oblasti ostali su bez električne energije tijekom noćnih udara, piše ruski portal Voennoe obozrenie. Portal navodi da su glavne mete napada bile u toj oblasti, ali iz dostupnog izvješća nije jasno koliki je opseg prekida opskrbe.
Slovačka neće sudjelovati u programu kreditiranja Ukrajine za 2027. godinu, objavile su Vedomosti. To je nova odluka o financijskoj potpori Kijevu, odvojena od već dogovorenog zajma EU-a o kojem se raspravljalo na summitu u Bruxellesu.
Anketa
Ukupno glasova: 3
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Stanovnici Čerkaske oblasti u Ukrajini danas će ostajati bez struje prema rasporedima po skupinama potrošača, objavio je regionalni elektroopskrbljivač. Isključenja su predviđena od 6 do 24 sata, a pojedine skupine imat će ih u više navrata. Ukrenergo mjeru povezuje s oštećenjima energetskih objekata nakon ruskih udara.
Volodimir Zelenski izjavio je da je test proveden u Europskoj uniji pokazao kako se ograničenja brzine Starlinka primjenjuju samo u Ukrajini. Nazvao ih je planiranom operacijom. Riječ je o novoj ukrajinskoj tvrdnji o dosegu ograničenja satelitske veze, nakon ranijih izvješća o teškoćama za ukrajinsku vojsku.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
