Hoće li se ovaj put iz pregovora povući Moskva, a ne Kijev i Bruxelles?

Pregovori oko Ukrajine ponovno su ušli u fazu usijanja. Washington je u tišini "fino podešavao" svoj plan, Steve Witkoff stiže u Moskvu, a Vladimir Putin poručuje da američki prijedlozi "u načelu mogu postati osnova budućih dogovora". Istovremeno, u Bruxellesu i nekim glavnim gradovima EU vlada panika jer se odjednom jasno vidi ono što se godinama potiskivalo: ključne odluke više se ne donose u Europi. U tom novom rasporedu snaga ponovno se otvara neugodno pitanje – tko će na kraju ustati od pregovaračkog stola? Kijev i europski saveznici koji tri godine odbijaju svaku ozbiljniju varijantu kompromisa, ili ovaj put možda Moskva, koja je na frontu sve samouvjerenija?

Da bismo razumjeli današnji trenutak, treba se prisjetiti obrasca iz prijašnjih faza rata. Svaki put kad bi pregovori došli blizu nečega što barem podsjeća na konkretan tekst – od Istanbula 2022. pa nadalje – upravo su Kijev i njegovi zapadni pokrovitelji bili ti koji su se povlačili. Ideološka parola "nikakvih teritorijalnih ustupaka" pretvorena je u politiku, a svi koji su upozoravali da ratovi u pravilu završavaju kompromisom, ne "strateškim porazom Rusije", bili su proglašeni "putinistima". EU je odigrala ključnu ulogu u toj tvrdoj liniji: umjesto da koristi svoju težinu za guranje prema miru, izabrala je najmilitantniju varijantu, pretvorivši se u logističku bazu za stalno naoružavanje jedne osiromašene zemlje.