Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je Volodimiru Zelenskom da EU nastavlja podupirati Ukrajinu te obećala dodatna sredstva za dronove i rakete. Izjava je uslijedila nakon Trumpovih riječi da Ukrajini treba novi predsjednik. U dostupnom izvješću nije naveden iznos dodatne potpore.
Ukrajinske snage uništile su tri ruska lansera balističkih raketa, a oštetile još pet tijekom protekla dva mjeseca, izjavio je ministar obrane Jevhenij Hmara. Tri uništenja, prema njegovim riječima, dogodila su se posljednjih tjedana. Te podatke nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Washington bi mogao blokirati program PURL, kojim ukrajinski saveznici kupuju američko oružje za Kijev, izvijestio je Financial Times. Prema tom izvješću, američka administracija prijetnjom želi postići obustavu ukrajinskih napada na ruske rafinerije. O mogućoj blokadi zasad je riječ kao o pritisku u pregovorima, a ne o donesenoj odluci.
U raketnom napadu na trgovinu u okolici Harkova poginule su tri osobe, a devet ih je ozlijeđeno, objavile su ukrajinske regionalne vlasti. Za napad okrivljuju ruske snage.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
Ruske snage pogodile su termoelektranu Harkov-5 nekoliko sati nakon Trumpove izjave o energetskom primirju, tvrdi Volodimir Zelenski. Rekao je da je Ukrajina spremna prestati napadati ruske energetske objekte uz uzajamnu obustavu udara. Razmjeri štete na elektrani nisu navedeni u dostupnom izvješću.
Ukrajina je spremna održati predsjedničke izbore ako Rusija pristane na primirje u trajanju od 60 dana, izjavio je Volodimir Zelenski. Njegova je izjava zasad prijedlog uvjeta za održavanje izbora, a ne najava dogovorenog prekida vatre.
Ruski Yandex objavio je da je njegov podatkovni centar u Vladimiru prestao raditi nakon napada dronom. Riječ je o tehnološkoj infrastrukturi pogođenoj u ratu Rusije i Ukrajine, no iz dostupnog izvještaja nije jasno koliko će prekid trajati ni koje su usluge zahvaćene.
Ukrajinsko izaslanstvo odustalo je od drugog kruga razgovora s američkim dužnosnicima, planiranog za 10. listopada, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za Financial Times. Prema tom izvješću, Trumpova objava dogovora s Moskvom o dizelu iznenadila je ukrajinske pregovarače. Prekid planiranih razgovora novi je razvoj nakon sastanka u Miamiju na kojem su sudjelovali i europski predstavnici.
SAD je Rusiji predložio gospodarske ustupke kako bi je privolio na ograničenje borbi na moru ili obustavu napada na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, piše New York Times pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima. Među prijedlozima su odmrzavanje milijardi dolara ruske imovine, prodaja udjela Lukoila investitorima te dopuštenje Bjelorusiji da izvozi kalijeva gnojiva. Prema istom izvješću, Kijev nije odbacio prijedloge, ali traži vlastite uvjete, uključujući jamstva pomoći u slučaju kršenja primirja.
Kijevska gradska uprava pozvala je stanovnike da pripreme zalihe vode i hrane, napune prijenosne baterije te poboljšaju izolaciju domova zbog mogućih prekida opskrbe. Preporučuje zalihe za najmanje tri dana dok ekipe rade na obnovi opskrbe strujom i vodom. Gradska uprava navodi da 155 javnih mjesta za opskrbu vodom može raditi uz pomoć generatora tijekom nestanka struje.
Njemačka vlada poručila je da ruski dizel neće ulaziti u zemlju unatoč dogovoru SAD-a i Rusije o ublažavanju američkih ograničenja. Potvrdila je i da će zadržati sankcije Rusiji te nastaviti podupirati Ukrajinu.
Anketa
Ukupno glasova: 4
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Sedam je osoba ozlijeđeno u današnjem napadu na kijevsku četvrt Obolon, prema novim podacima ukrajinskih vlasti. Troje ozlijeđenih u teškom je stanju.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad Lukašovom i Lobanovkom u ukrajinskoj Harkovskoj oblasti. Riječ je o tvrdnji o novom pomaku na bojištu koju nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Dronovi su pogodili željeznički most u ruskoj Brjanskoj oblasti, objavio je vršitelj dužnosti guvernera Jegor Kovalčuk. Promet na dionici Brjansk–Uneča–Gomelj je prekinut, a za dio putnika organizirani su autobusi i izmijenjene željezničke rute. Rok obnove prometa bit će objavljen nakon pregleda mosta.
Kijevski metro privremeno je obustavio vlakove i pokretne stube zbog gubitka napajanja iz vanjskih izvora, objavila je uprava metroa. Promet je nakon približno 50 minuta obnovljen na svim linijama, ali su razmaci između vlakova povećani. Riječ je o novom poremećaju gradskog prijevoza nakon prethodnih prekida opskrbe strujom.
Broj poginulih u jutrošnjem napadu na stambenu zgradu u Zaporožju porastao je s pet na 11, među njima je troje djece, objavile su ukrajinske vlasti. Spasioci nastavljaju pretraživati ruševine, a sudbina još deset osoba nije poznata.
Ruski dronovi tijekom noći pogodili su željezničku infrastrukturu na području Korostena u ukrajinskoj Žitomirskoj oblasti, objavile su regionalne vlasti. Izbio je požar koji su vatrogasci ugasili. Ozlijeđena osoba primila je liječničku pomoć i odbila hospitalizaciju.
Reaktivni dron jutros je ušao u zračni prostor Lavova, a ukrajinska protuzračna obrana oborila ga je u blizini grada, objavili su ukrajinski vojni i lokalni dužnosnici. Prema prvim podacima regionalnih vlasti, nema poginulih, ozlijeđenih ni razaranja. Ukrajinska pravda navodi da je to prvi poznati ulazak takvog drona u sam grad.
Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je dronovima pogodilo teretni brod koji je dopremio vojni teret u luku Odesa. Ministarstvo nije navelo razmjere štete u dostupnom izvješću, a namjena tereta i rezultat udara nisu neovisno potvrđeni.
Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da je protuzračna obrana tijekom noći oborila 560 ukrajinskih dronova iznad Rusije. Riječ je o novom noćnom izvješću, nakon što je ministarstvo za prethodnu noć prijavilo 505 oborenih dronova. Brojke nisu neovisno potvrđene.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
