Pratimo razvoj događaja
Najnovije vijesti o ratu u Ukrajini: stanje na bojištu, diplomatski pregovori i globalne posljedice sukoba. Pratite razvoj događaja uz ključni kontekst.
U jutarnjim napadima dronovima na Izjum u Harkovskoj oblasti ozlijeđeno je pet osoba, objavila je gradska vojna uprava. Prema njezinim podacima, pogođeno je skladište prerađivačkog poduzeća, oštećeni su prostori drugog poduzeća i stambena zgrada, a šteta je zabilježena i na kućama u privatnom naselju. Na više mjesta izbili su požari.
Ukrajinski ministar infrastrukture Mikola Kalašnik izjavio je da bi idućeg tjedna trebala početi gradnja nekoliko rezervnih prijelaza između kijevskih obala Dnjepra. Pripremni radovi već traju, a pontonski prijelazi s nasipima zamišljeni su za slučaj daljnjeg oštećenja mostova. Prema ministrovoj procjeni, gradnja bi mogla trajati do tri mjeseca. Dugoročnu mogućnost tunela ispod rijeke također razmatraju, ali za nju zasad nemaju osigurana sredstva.
Ukrajinsko Ministarstvo financija objavilo je da je zemlja primila 50 milijuna eura za stambene certifikate namijenjene ljudima čiji su domovi uništeni u ratu. Polovinu iznosa osigurao je Razvojni bankovni fond Vijeća Europe, a polovinu talijanska vlada. Novac je dio programa obnove stanovanja kroz koji su, prema ministarstvu, u ranijim fazama financirani certifikati za više od 6000 obitelji.
Ruske snage pogodile su civilni teretni brod pod liberijskom zastavom u luci u Odeskoj oblasti, izvijestila je Ukrajinska pravda. Prema njezinim podacima, jedan je mornar poginuo, a trojica članova posade su ozlijeđena.
Nove objave pojavit će se ovdje, s vremenom i poveznicom na izvor.
U jutarnjem udaru na Sjeverni most ozlijeđene su dvije osobe, izvijestila je Ukrajinska pravda. To je nova bilanca nakon ranije objave kijevskog gradonačelnika o pogotku i zatvaranju prometa preko mosta.
Tri ruska projektila i dva drona ušla su u zračni prostor Moldavije i eksplodirala na njezinu teritoriju, izjavio je, prema javnoj objavi ukrajinskog kanala Operativnij inform, moldavski ministar obrane Anatolie Nosatîi. Kanal prenosi da su slučajevi zabilježeni u razmaku od približno 15 minuta te da je jedna eksplozija izazvala požar raslinja i materijalnu štetu. U toj objavi nema podataka o ozlijeđenima.
Ukrajinske zračne snage objavile su da je Rusija tijekom noći poslala 157 dronova, među njima 45 mlaznih, te da su 131 srušile ili elektronički ometale. Prema njihovim podacima, pogoci su zabilježeni na 12 lokacija, a ostaci oborenih dronova pali su na još pet. Ujutro je, navode, napadnuta i Odeska oblast, dok se posljedice još utvrđuju.
Ukrajinska granična brigada Forpost objavila je da je od preuzimanja svojeg sektora u lipnju vratila kontrolu nad više od 10 četvornih kilometara na južnom dijelu Harkovske oblasti. Riječ je o njezinoj procjeni promjene na bojištu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju pregovara sa stranama u sukobu o lokalnom prekidu vatre kako bi se popravila veza za vanjsko napajanje Zaporoške nuklearne elektrane. Agencija navodi da je primila izvješća o napadima dronovima koji ugrožavaju sigurnost elektrane te je pozvala na prekid napada u njezinoj blizini. Postigne li se dogovor, bio bi to osmi lokalni prekid vatre radi obnove vanjskog napajanja.
U dijelu Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom tijekom protekla 24 sata poginula je jedna osoba, a deset ih je ozlijeđeno, objavio je guverner Jevgenij Balicki. Napade je pripisao ukrajinskim snagama. Prema njegovim navodima, među pogođenim vozilima bili su putnički autobus i vozilo hitne pomoći.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage preuzele kontrolu nad selom Nova Kazačja u Harkovskoj oblasti. Tvrdnja o promjeni kontrole zasad potječe od ruske strane.
Ukrajinske snage gađale su skladište i mjesto za lansiranje napadačkih dronova, rusko zapovjedno mjesto te prijelaz, objavio je ukrajinski Glavni stožer. Prema njegovim navodima, napadi su izvedeni 2. listopada i tijekom noći na 3. listopada. U dostupnom izvješću nema potvrde o učincima tih udara.
U noćnom napadu dronovima na ruski grad Kalugu oštećene su stambene zgrade, a nekoliko je ljudi zadobilo lakše ozljede od krhotina stakla, objavio je guverner Vladislav Šapša. Prema njegovim riječima, ozlijeđenima je pružena pomoć i nitko nije morao u bolnicu. Napad je pripisao ukrajinskim dronovima.
Bilanca napada na Harkov 2. listopada porasla je na dvije poginule žene i 42 ozlijeđene osobe, među njima troje djece, objavio je čelnik Harkovske regionalne uprave Oleg Sinjegubov. Ranije su vlasti izvijestile o jednoj poginuloj i 17 ozlijeđenih. Prema novim podacima, oštećene su 23 obiteljske kuće, škola i električna mreža.
U Kijevskoj četvrti Donjecka, grada pod ruskom kontrolom, u noćnom napadu dronom ozlijeđena su dva muškarca i žena, objavio je gradski čelnik Aleksej Kulemzin. Prema njegovim navodima, uništeno je i jedno vozilo. Podaci o ozlijeđenima i okolnostima napada zasad potječu od lokalnih vlasti.
Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je da je dron pogodio Sjeverni most te da je nakon udara zatvoren promet s lijeve na desnu obalu Dnjepra. Zasad nema podataka o razmjerima štete ni mogućim žrtvama. Rusko Ministarstvo obrane potvrdilo je napad i tvrdi da se most koristio za prijevoz vojnika i vojnih tereta.
Mađarski premijer Péter Magyar pozdravio je prijedlog zakona predan ukrajinskom parlamentu. Prema njegovoj ocjeni, prijedlog jača jamstva za obrazovanje na mađarskom jeziku i mrežu ustanova namijenjenih mađarskoj manjini. Predaja prijedloga novi je korak nakon ranijih razgovora Kijeva i Budimpešte o manjinskom obrazovanju.
Anketa
Ukupno glasova: 0
Anonimna anketa. Svaki korisnik može glasati samo jednom
Ukrajinski dužnosnici privatno upozoravaju da zemlja nema dovoljno razrađene planove za velike prekide vodoopskrbe, piše New York Times pozivajući se na svoje izvore. Zabrinutost povezuju s dokumentom koji ukrajinska strana predstavlja kao ruski plan napada na crpne stanice i postrojenja za obradu vode. Navodi o tom planu ne znače da su takvi napadi već započeli.
Ukrajinski Glavni stožer objavio je da su njegove snage tijekom noći pogodile rafineriju u Volgogradu i upravljačku stanicu naftovoda u ruskoj Samarskoj oblasti. Prema njegovim navodima, na objektima su zabilježeni eksplozije i požari, a učinci udara još se utvrđuju. Predsjednik Volodimir Zelenski spomenuo je i operacije protiv drugih ruskih vojnih i industrijskih objekata, bez pojedinosti o njihovim rezultatima.
Ukrajinske snage izvele su 25 napada na naselja u dijelu Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom tijekom protekla 24 sata, priopćile su tamošnje vlasti. Tvrde da je ozlijeđeno 15 civila, među njima osam pripadnika ruskog ministarstva za izvanredne situacije, te da je oštećeno 14 stambenih zgrada. Podaci o stradalima zasad potječu od ruske strane.
Prikazani su svi događaji za ovaj odabir.
Mogućnost brzog vojnog raspleta odavno je ustupila mjesto stvarnosti rata koji traje godinama. Rusija je u veljači 2022. pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a sukob se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s razorenim gradovima, raseljenim stanovništvom i posljedicama daleko izvan bojišta. Dok svakodnevno pratimo pomicanje crta, napade i nove isporuke oružja, sve je lakše izgubiti iz vida pitanja koja prethode pojedinačnoj vijesti: kako je europski sigurnosni poredak uopće došao do ove točke i što bi bilo potrebno da se rat završi?
Širi kontekst obuhvaća desetljeća nepovjerenja između Rusije i Zapada, širenje NATO-a, spor oko budućeg položaja Ukrajine te sukob u Donbasu i mirovne sporazume koji nisu donijeli trajno rješenje. NATO je još 2008. najavio buduće ukrajinsko članstvo, dok su pregovori u Minsku od 2014. pokušavali zaustaviti već započeto krvoproliće. To se pretvorilo u fijasko s jako puno figa u džepovima. U toj se povijesti prepliću ukrajinsko pravo na samostalno odlučivanje, ruske ambicije te interesi zapadnih sila. Razumijevanje tih odnosa ključno je za procjenu mogućeg mira: dogovor mora odgovoriti i na razloge zbog kojih prethodni pokušaji nisu opstali.
Najopasnije otvoreno pitanje jest može li ovaj rat prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a. Europa ubrzano povećava obrambena ulaganja i proizvodnju oružja, dok njezini čelnici istodobno skoro da i ne spominju diplomatsko rješenje. Naoružavanje se predstavlja kao jamstvo odvraćanja, ali bez vjerodostojnih pregovora i kanala za smanjenje napetosti raste opasnost da pogrešna procjena izazove novu eskalaciju. Dok nema održivog puta prema miru, nema ni mnogo razloga za sigurnost da će rat ostati unutar dosadašnjih granica.
Svaki sažetak povezan je s izvorom. Oznaka perspektive, gdje je dostupna, opisuje pristup izvora, ali sama po sebi ne potvrđuje točnost pojedine tvrdnje.
