Velika bitka za budućnost Turske završava porazom Gulenovog pokreta Hizmet, Erdogan nakon pokretanja nemilosrdnog sukoba postaje moćniji no ikad

Od početka devedesetih, turski pokret Hizmet (poznatiji kao Gülen pokret) nailazio je na podvojene reakcije javnosti. Jedni su ga smatrali modernim licem islama, uspješnim rješenjem odnosa islamske vjere i društva i moderne, pa čak i postmoderne. Drugi su propitivali motive pokreta, te upozoravali na skrivene namjere povezane s političkom moći. Pokret je izmijenio lice Turske, ali je svoj utjecaj pokazao i izvan zemlje, osnivajući na stotine škola, think tankova, medijskih kuća, okupljajući milijune članova i milijarde dolara. Hizmet/Gülen pokret bio je prirodni saveznik Stranke pravde i razvoja (AKP), sve do kraja 2013., kad je golema bitka započela između nekadašnjih saveznika. Godinu dana nakon razlaza, Hizmet/Gülen pokret je u Turskoj gotovo pred nestankom.

Pokret, čije ime znači "služenje" u Turskoj navodno ima članstvo koje je donedavno držalo moćne pozicije u institucijama, od policije i tajnih službi do sudstva i vladajuće AKP stranke. Hizmet/Gülen odražava moderan islam – njegovi članovi daju između pet i dvadeset posto zarade grupama povezanim s pokretom (poput zekata), a mnogobrojne škole u načelu su sekularne, ali učitelji se moraju pridržavati načela islamske pravde i etike. Te su škole sada pred zatvaranjem, ne samo u Turskoj, nego i u svijetu. AKP je krenuo u potencijalno opasnu diplomatsku akciju zatvaranja obrazovnog sustava Hizmet/Gülen pokreta u svijetu. Prvi rezultati su viđeni samo u zemljama koje s Turskom grade dugoročne tijesne odnose, poput Azerbajdžana, gdje su škole nacionalizirane.