Stiže referendum koji će uzdrmati Europu? Kako bi slovenski izlazak iz NATO-a mogao otvoriti geostrateški neutralni koridor, spasiti socijalnu državu i razbiti militarističku dogmu kontinenta

Može li se mala alpsko-jadranska država usuditi reći "ne" jedinom preostalom vojnom bloku iz hladnoratovske ere? Slovenska rasprava o savjetodavnom referendumu o članstvu u NATO‑u, potaknuta unutar‑koalicijskim sukobom oko eksplozivnog povećanja obrambenog proračuna, daleko nadilazi uobičajeni domaći politikantski sukob. Pitanje je suštinsko: želi li Slovenija biti logistička karika u budućem europskom ratu ili želi učvrstiti poziciju sigurnosne oaze, nalik neutralnoj Austriji ili - još radikalnije - poput nekadašnje Jugoslavije?

Premisa koju agresivni atlantistički komentari nameću glasi da bi izlazak iz NATO‑a automatski ostavio Sloveniju "nezaštićenom". No povijest velikih europskih ratova pokazuje upravo suprotno: najsigurniji su bili oni koji se nisu svrstali. Švicarska i Švedska prošle su kroz 20. stoljeće bez bombardiranja upravo zato što nisu bile u vojnom savezu. U hipotetskom sukobu NATO‑a s Rusijom Slovenija bi - a ostane li članica - postala tranzitna ruta za trupe, skladište streljiva i, sasvim realno, meta ruskih protunapada. Van Saveza, zajedno s neutralnom Austrijom i izvozno orijentiranom Slovačkom koja ionako zazire od antiruske histerije, pretvorila bi se u vitalni humanitarni i trgovački koridor na osi prema Jadranu, nužno potreban svima.