Rusko-kineske veze 70 godina nakon Drugog svjetskog rata: Od Srednje Azije pa sve do Antarktike - Koji faktori utječu na razvoj ovog savezništva, a koji će predstavljati probleme?

Devetoga svibnja tenkovi, trupe, projektili i konjica promarširali su moskovskim Crvenim trgom u najvećoj vojnoj paradi u ruskoj ili sovjetskoj povijesti od Drugoga svjetskog rata. Velika parada obilježila je 70. obljetnicu njemačke predaje savezničkim snagama. Uz ruskog predsjednika Vladimira Putina sjedio je kineski predsjednik Xi Jinping. Kako predvodnici Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Sjedinjenih američkih država nisu došli u Moskvu, oči svjetskog mnijenja bile su usmjerene na solidarnost među dva predsjednika.

Osim kineskog predsjednika, u Moskvi su bili i čelnici Kirgistana, Tadžikistana, Kazastana, Turkmenistana, Indije i Vijetnama. U paradi su sudjelovali i vojnici iz Azerbajdžana, Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Indije, Mongolije, Srbije i Kine. Unatoč tome, Xi je bio najsvečaniji gost. On i njegova žena Peng Liyuan sjedili su desno od Putina, a ruski predsjednik je posebice spomenuo kineski doprinos vojnim naporima. Kina, rekao je Putin, je bila glavni front za borbu protiv militarizma u Aziji, te je kao i Sovjetski savez izgubila milijune života tijekom rata. Putin je također potvrdio da će prisustvovati na kineskoj paradi koja će se održati trećega rujna u Pekingu, obilježavajući dan kad je rat završio u Kini.