Nezavisnost Grenlanda - Kako prekinuti vladavinu Kopenhagena i koje su prepreke preostale na putu prema punoj samostalnosti najvećeg otoka na svijetu?

Grenlandska stranka Naleraq na kraju 2015. izrazila je očekivanje da će se uskoro ostvariti nezavisnost najvećeg svjetskog otoka od svoje matične zemlje Kraljevine Danske. U Danskoj, zemlji gdje populistička Danska pučka stranka ima veliku moć, vjeruju da Grenland nikada neće postati nezavisna država. Mnijenje naroda je tipično vezano uz dvije pozicije. Jedni bi radije umrli od gladi nego nastavili živjeti pod danskom upravom, dok se drugi pitaju kako će preživjeti bez 580 milijuna dolara subvencije koje Kopenhagen svake godine šalje Grenlandu kako bi ova autonomna pokrajina ostala solventnom. Oba argumenta su potrebna u raspravi oko budućnosti zemlje.

Pred sam kraj godine, danski premijer Lars Lokke Rasmussen sastao se s premijerom Grendlanda Kimom Kielsenom i premijerom Farskog otočja Axelom Johannesenom kako bi se nastavilo s ustavnim procesima u ove dvije autonomne pokrajine koje se žele odcijepiti od Danske. Rasmussenova je poruka da Kraljevina Danska već ima ustav, te da dvije pokrajine mogu prihvatiti vlastite ustave, no oni se ne mogu kositi niti nadjačati danski zakon. Ako bi se to dogodilo, Grenland i Farski otoci bi de facto objavili secesiju. Ali, ako se donese ustav u obje zemlje, to će samo dati dodatno vrijeme za težnje Nuuka i Torshavna, glavne gradove Grenlanda i Farskih otoka. Danski je ustav ratificiran 1849., a posljednji je put dobio amandmane 1953. U međuvremenu, politička realnost je postavila samoupravu Grenlanda i Farskih otoka.