Hormuški tjesnac - geopolitički prostor koji približava političke i trgovačke sile svijeta

Hormuški tjesnac je geopolitički jedan od najvažnijih zemljopisnih područja na svijetu, uz Bab el-Mandeb, Suez, Gibraltar i Panamski kanal. Razlog tome je više-manje poznat. Kroz ovu dodirnu točku Islamske republike Iran, Sultanata Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata u svijet odlazi oko 20 posto svjetske nafte i oko 35 posto sve nafte koja se prevozi morskim putem. Prosječno 14 tankera prođe svaki dan kroz Hormuz, noseći pritom 17 milijuna barela sirove nafte. većina te nafte (85 posto) završi u Japanu, Indiji, Južnoj Koreji i Kini.

Hormuški tjesnac jedini je ulaz i izlaz u Perzijski zaljev, gdje je stacionirana i američka Peta flota (u Bahreinu). Okosnica je trgovine i vojne kontrole Irana, Iraka, Bahreina, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zbog toga je Hormuz oduvijek primao pažnju svjetske javnosti i bio u središtu ratnih zbivanja. Posljednje velike opasnosti po brodovlje u Hormuzu bile su prisutne za vrijeme Iransko-iračkog rata tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Tada su komercijalni i vojni brodovi bili napadani s obje strane. S nedavnim rastom tenzija između Irana i Saudijske Arabije, Rijad želi što više prenijeti trgovačke pravce na svoje primarne luke u Crvenom moru. Uz to, tko god kontrolira Hormuz zapravo kontrolira iransku naftnu industriju, unatoč idejama o izgradnji naftovoda i plinovoda preko Turske i Azerbajdžana.