Hoće li zemlje GCC-a stvoriti političku uniju i što bi to značilo po budućnost Bliskog istoka?

Trideset i sedmi summit Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) započeo je u Bahreinu 6. prosinca. Poglavari Saudijske Arabije, Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara i Ujedinjenih arapskih emirata okupili su se u vrijeme velikih izazova za ovu međunarodnu organizaciju, sa zanimljivim prijedlozima o budućnosti Vijeća. Kuvajtski emir Šajh Sabah al-Ahmad al-Sabah rekao je prije početka sastanka da se GCC suočava s ozbiljnim izazovima, prije svega ekonomskim, vezanim za oscilacije cijena nafte. Ujedno je naglasio da su 'međunarodne promjene' primorale šest zemalja da se trajno konzultiraju i koordiniraju te je zbog toga potreban sastanak u Manami. Prije samog susreta, saudijski je kralj napravio turneju po GCC zemljama, nadajući se da će pridobiti što više simpatija za čvršći i bliskiji GCC.

Bahreinski premijer princ Halifa bin Salman al-Halifa je zbog sigurnosnih problema, ekonomskih izazova i drugih ozbiljnih pitanja u regiji predložio transformaciju GCC-a u uniju. Nije ova ideja prvi puta iskazana. Saudijska Arabija i Bahrein su 2013. pozvali na stvaranje unije na summitu koji se također održao u Manami. No, omanski ministar vanjskih poslova Jusuf bin Alavi bin Abdulah je rekao da Muscat neće podržati takve planove, a Omanu su se pridružili u mišljenju Kuvajt, Katar i UAE. Oman je najnezavisnija članica GCC-a, ali je bahreinski ministar za parlamentarna pitanja Ganem al-Buainian potvrdio da izuzev Muscata postoji veliki entuzijazam za unijom među drugim članicama Vijeća. Mnogi ne-Saudijci u GCC-u smatraju da je Saudijska Arabija važan saveznik, ali ujedno vide naftom bogatu kraljevinu kao prevelikog susjeda koji ne poštuje uvijek suverenitet manjih zemalja na arabijskoj strani Perzijskog zaljeva.