Što kad prijetnja stiže s Atlantika? Trumpova pohlepa i danska "taktika šutnje" razotkrivaju svu slabost Starog kontinenta

Donald Trump ponovno pokazuje svoj talent za geopolitičku dramu, ovog puta s ambicijama da Grenland, najveći otok na svijetu, postane dio SAD-a. S time je "navalio" doslovno od inauguracije i gotovo da nema dana kad ne ponavlja svoju prijetnju. I dok je njegov stav predvidivo bombastičan i bez imalo poštovanja prema autonomiji Grenlanda i danskom suverenitetu, reakcije Europe, a posebno Danske, još su nevjerojatnije. Umjesto snažnog odgovora koji bi obranio teritorijalni integritet, svjedočimo mješavini šutnje, nesigurnosti i diplomatskog povlačenja. Ova situacija nije samo poniženje za Dansku već i šamar cijeloj ideji europske geopolitičke neovisnosti (što bi Macron na to imao za reći?). Grenland postaje simbol kako se politička slabost i neodlučnost mogu pretvoriti u strateški poraz.

Trumpova opsesija Grenlandom: Povijest i motivi

Američki interes za Grenland nije novitet. Još je 1946. godine predsjednik Harry Truman ponudio 100 milijuna dolara u zlatu za otok, svjestan njegove strateške važnosti. Danas, pod Trumpom, ta opsesija dobiva daleko veću dimenziju. S više od tri puta većom površinom od Teksasa, Grenland nudi neprocjenjive geopolitičke prednosti – nadzor nad Arktikom, bogate rezerve rijetkih zemnih minerala (vidi: Od leda do zlata: Utrka za Arktik počinje - o brojnim resursima zbog kojih će se velike sile boriti za Grenland) i ključne nove pomorske rute koje se otvaraju zbog topljenja leda.