Erdogan u Zagrebu - O usponima i padovima turske gospodarske i vanjske politike u široj regiji

Dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na proslavu stote godišnjice obilježavanja islama kao službeno priznate religije u Hrvatskoj praćen je s turskim gospodarstvenicima koji su pobudili znatiželju domaće javnosti. Realno pitanje turske spremnosti na ulaganja u Hrvatskoj suočava se s nepogodnom ulagačkom klimom i općenitim preprekama zdravom poduzetničkom djelovanju, ali ujedno nosi sa sobom i promišljanje o ulozi turske gospodarske sile.

Kad je Stranka pravde i napretka (AKP) po prvi puta zavladala Turskom 2008., ona nije došla kao politička stranka koja će graditi nove institucije. Naslijedila je institucije ekonomske uprave, uključujući prioritete fiskalne i monetarne politike, prethodne koalicije koju je od 1999. do 2002. vodio Bülent Ecevit. Važno je naglasiti da je tada AKP ujedno naslijedio politički i institucionalni okvir koji se prihvatio pod pritiskom međunarodnih organizacija, a posebno da se ispuni institucionalni brisani prostor koji su stvorile konzervativne vlade tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Tako je AKP bio zaposlen jačanjem institucija što je dovelo do velikih promjena u turskoj gospodarskoj diplomaciji.