Erdogan u Njemačkoj: Kao izazivač ili stari prijatelj?

Posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj je bio u načelu uspjeh za Ankaru jer se predsjednik vratio u Tursku bez obvezivanja u promicanju ljudskih prava i demokracije, a istovremeno je dobio gotovo sve što je tražio. Sam Erdogan se time pohvalio trećeg dana svog posjeta kada je u Kölnu rekao kako je njegov posjet bio vrlo produktivan, te da je vodio iskrene razgovore s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom i kancelarkom Angelom Merkel. Pokrivene su teme i dogovorene suradnje u poljima borbe protiv terorističkih organizacija, izbjegličke krize, sukoba i trgovačkih ratova.

Posjet je bio iznimno kontroverzan, a na kraju je ostao osjećaj kako Nijemce nije toliko briga je li Turska demokratska zemlja ili ne. Njemačka gleda Tursku iz perspektive vlastitih nacionalnih interesa i sigurnosti. Za Berlin je stabilna Turska oduvijek bila vrlo važna; no, je li ta stabilnost jamčena nekim oblikom demokratskog poretka ili vojnom, odnosno civilnom, diktaturom nije toliko važno. Njemački pozivi na demokraciju, vladavinu prava i slobodu opstaju kako bi se očuvao imidž njemačke vlade pred svojom demokratskom javnošću. S takvim stavovima se nisu složile tisuće prosvjednika u Berlinu i Kölnu, od kojih su mnogi Kurdi ili alevijski Turci koji žive u Njemačkoj. Oni su na strogo čuvanim ulicama pokazali svoj bijes oko Erdoganove autokratske vladavine i kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda u Turskoj. U Berlinu su sve ceste koje su vodile do poznatog hotela Adlon Kempinski – u blizini samih Brandenburških vrata, nacionalnog simbola Njemačke u srcu grada - okružene oružanim snagama na krovovima. Prosvjednici na obližnjem Potsdamer Platzu nosili su proglase s natpisom "Nisi dobrodošao", a slični su se mogli vidjeti i na drugim mjestima gdje je Erdogan išao.