Pad Bayrouove vlade i tripolarnost razotkrivaju kraj Macronizma - između uspona Marine Le Pen, šanse Mélenchonove ljevice i posustajanja europskog militarističkog plana za Ukrajinu

Francuska je danas ušla u novu fazu političke krize: vlada premijera Françoisa Bayroua pala je nakon izglasavanja nepovjerenja u Narodnoj skupštini. Vlada koja je trajala tek devet mjeseci srušena je golemom većinom nakon što je Bayrou vlastito preživljavanje vezao uz plan štednje od 44 milijarde eura. Bio je to pokušaj – i propao je. Time je u manje od dvije godine srušena već četvrta vlada, a institucionalna "tinja­juća blokada" pretvara se u otvorenu krizu poretka. Predsjednik Emmanuel Macron sada mora imenovati petog premijera od 2022., bez realne nade da će itko u raspuknutom parlamentu pronaći stabilnu većinu.

Raspoloženje na ulici to reflektira. Parole "Bloquons tout!" ("Blokirajmo sve!") pozivaju na opći štrajk već 10. rujna, a sindikati spremaju niz akcija. Sjećanje na Žute prsluke lebdi nad situacijom, uz novi val ogorčenja zbog kombinacije inflacije, stagnirajućih plaća i osjećaja da se građane tjera na odricanja dok politička elita ne nudi izlaz. Opozicija, od tvrde desnice Marine Le Pen do tvrde ljevice oko La France insoumise, slavila je pad "fantomske vlade". Le Pen traži nove izbore; Macron zasad odbija ponovno raspuštanje.