Neoliberalna utvrda ili kejnezijanski iskorak? Kako Trumpov povratak protekcionizmu izaziva sukob ekonomskih škola dok preoblikuje globalnu trgovinu

Trumpova najnovija odluka o uvođenju sveobuhvatnih carina na uvoz gotovo svih proizvoda u SAD izazvala je snažan odjek na svjetskoj ekonomskoj sceni. Dok ga jedni smatraju neprikosnovenim zaštitnikom američkih radnika i industrije, drugi tvrde kako time riskira povratak u razdoblje nalik katastrofalnim protekcionističkim politikama iz 1930-ih godina. Ova eskalacija uslijedila je nakon što je Trump najavio "velike recipročne carine" koje će, kako kaže, donijeti ravnopravniju globalnu trgovinu. Međutim, unatoč uvjerenju da će takva politika sniziti vanjskotrgovinski deficit i "konačno zaštititi Ameriku od iskorištavanja", mnoštvo aktera, od inozemnih vlada do velikih i malih tvrtki u SAD-u, upozorava na ozbiljne posljedice.

Smatra se da iza Trumpa stoji skupina moćnih ekonomista koji su uvjereni kako su deindustrijalizacija SAD-a i golemi američki uvoz glavni uzrok gospodarske nejednakosti unutar zemlje. Neki od tih savjetnika vjeruju u staru paradigmu da se, kroz carinsku zaštitu, domaća proizvodnja diže iz pepela te da se otvaraju milijuni radnih mjesta. Takvo stajalište, premda u suvremenom svijetu uglavnom osporavano, ima dugačku tradiciju u Sjedinjenim Državama – povijesno gledano, protekcionizam nije strano rješenje za jačanje "nacionalne ekonomije". Trump, koji još od 1980-ih govori o "nepoštenim stranim konkurentima" i potrebi da se "Ameriku stavi na prvo mjesto", konačno je došao u priliku da te ideje provede u djelo u velikim razmjerima.