Bliski istok: Tamo gdje je stvorena ljudska civilizacija bit će određena i njena budućnost

Biblijska Judeja, plodna i jedinstvena porječja Eufrata i Tigrisa, delta Nila, ogromni i tajanstveni Arapski poluotok čine okosnicu regije Bliskog istoka. Upravo je to regija koja je u povijesti čovječanstva upisana kao raskrižje robno-trgovinskih puteva, mjesto okršaja različitih osvajača i lokacija susreta mitskih civilizacija. Upravo je Bliski istok dom i kolijevka nastanka tri najznačajnije svjetske religije: kršćanstva, islama i judaizma a svaka od njih je temeljito obilježila i oblikovala razvoj ljudskog roda i suvremeni svijet. Bliskoistočnim stepama i pustinjama prolazili su mnogobrojni osvajači od asirskih i perzijskih careva, egipatskih faraona, Aleksandra Velikog, rimskih careva, arapskih kalifa, mongolskih kanova, seldžučkih emira i osmanskih sultana koji su svaki na svoj način ostavili traga.

Regija Bliskog istoka oduvijek je tijekom povijesti imala geopolitičko značenje. Nekad je ono bilo manje, a nekad veće ali konstanta je da je ono uvijek postojalo. Onaj vladar koji bi vladao svetim lokacijama velikih religija, gradovima kulturne i povijesne baštine i trgovinskim putevima praktično je vladao cijelim svijetom. Iz tog razloga su sva važna povijesna carstva kao što su Asirsko, Perzijsko, Egipatsko, Rimsko, Arapsko, Seldžučko, Mongolsko, Osmansko i Britansko dulje ili kraće vrijeme vladali ovom konstantno nestabilnom i užarenom regijom.