Beograd između Zapada i Rusije - Hibridna vanjska politika Srbije

Zadnjih nekoliko godina, zbog povećane geopolitičke važnosti Balkana, Srbija se našla u žarištu interesa između Rusije i Zapada. Službeni Beograd je počeo voditi jednu kontradiktornu i mnogima nejasnu vanjsku politiku koja ne prestaje zbunjivati domaće i međunarodne promatrače. Jednom vještom diplomacijom Srbija je uspjela pokrenuti pregovore s Europskom unijom, zadržati dobre odnose s Moskvom, odbiti uvođenje sankcija Rusiji, održati vježbe i parade s ruskom vojskom, surađivati s NATO savezom, pregovarati s Kosovom unatoč službenom nepriznanju te zadržati relativno stabilne odnose u regiji s premijerom koji je do 2007. tvrdio da je ponosan što su Amerikanci svjesni da im je on neprijatelj.

Približavanje Zapadu
Zadnjih nekoliko godina Srbija vodi jednu mnogima nejasnu i kontroverznu vanjsku politiku koja je postala predmet mnogih analiza i debata. Jedna od glavnih okosnica te politike je približavanje Zapadu. Naime, 2012. godine Srbija je službeno proglašena kandidatom za EU članstvo. 2015. je počela otvarati prva 2 od ukupno 35 poglavlja, no unatoč pregovorima Srbija je odbila pridružiti se ekonomskim sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji 2014. godine zbog krize u Ukrajini. Kada je upitan da motivira svoju odluku, Vučić je odgovorio da Srbiju nitko nije ništa pitao kada je Europa uvodila sankcije Rusiji niti kada je Moskva uvodila protusankcije Europi i da će Beograd nastaviti pregovore za članstvo u EU te istovremeno njegovati dobre odnose s Moskvom. S druge strane, iz Bruxellesa su poručili kako se očekuje da se Srbija, kao zemlja koja aspirira postati EU članicom, postepeno uskladi s vanjskom politikom Unije.