Grenland se ponovno našao u središtu američkih imperijalnih ambicija, ali ovaj put predsjednik Donald Trump ne nastupa samo kroz dosjetke i medijske provokacije nego kroz strukturiraniju političku ofenzivu. Imenovanje guvernera Louisiane Jeffa Landryja za posebnog izaslanika za Grenland otvara novu fazu ove priče. Landry je otvoreno poručio da mu je cilj učiniti Grenland dijelom Sjedinjenih Država, a Trump ponavlja da Amerika taj otok "mora imati" zbog nacionalne sigurnosti. Formalno se govori o zaštiti od Rusije i Kine, o brodovima koji navodno plove duž grenlandske obale, no nitko ozbiljan ne sumnja da se u pozadini krije dobro poznata kombinacija geopolitičkog nadmetanja i pohlepe za resursima.
Za razliku od prvog vala Trumpovih izjava o "kupnji" Grenlanda, koje su mnogi tada u Danskoj htjeli promatrati kao neduhovitu šalu, sada je strategija konkretnija. Trump sve češće ponavlja da SAD "poštuje pravo Grenlanđana" da sami odlučuju o svojoj budućnosti, naglašava da nije riječ o kolonijalnoj kupnji nego o suverenoj odluci naroda. U pozadini toga leži vrlo konkretan pravni okvir, jer Grenland po sporazumu iz 2009. ima pravo organizirati referendum o neovisnosti. Washington očito računa na unutarnje grenlandske težnje za raskidom s Danskom, kako bi otvorio prostor za "drugu fazu" u kojoj bi se novonastala država privukla u američki ustavni i sigurnosni okvir kroz obećanja investicija, infrastrukture i "modernizacije".