Analiza: Osvajanje Kunduza kao logičan nastavak sigurnosne krize u Afganistanu i zašto to predstavlja veliki problem za Kinu?

Rat u Afganistanu, koji je otpočeo prije nepunih četrnaest godina, svakako je najdulji američki borbeni pohod u povijesti. Vojna kampanja protiv afganistanskih talibana, Al Kaide, Islamskog pokreta Uzbekistana i mreže Haqqani preživjela je dvojicu američkih predsjednika, a vrlo vjerojatno će se nastaviti i nakon što SAD i NATO povuku ostatke svojih trupa do kraja 2016. Unatoč stotinama milijardi dolara koje su potrošene, nekoliko hitnih zakonodavnih akata američkog Kongresa, 2364 ubijenih američkih vojnika, desetak tisuća ranjenika, Afganistan je i dalje zemlja koje je većinom u ratu.

Ova stvarnost je nepobitna jer je cijeli svijet svjedočio kako su talibani zauzeli Kunduz, ključan grad na sjeveru Afganistana. Afganistanske vladine snage su povratile kontrolu nad većinom grada, ali sama činjenica da je Kunduz pao u ruke talibana izazvao je šok i nevjericu. Talibani, kao pokret koji iskorištava slabost afganistanske vlade i postaje privlačan manjini afganistanskog stanovništva, i dalje je dinamičan pokret i prilagodljiv u svojoj regrutaciji i taktici na bojišnici. Velik udio afganistanske provincije, daleko od gradskih središta koja su brižljivo pod prismotrom afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga, ili su de facto pod kontrolom talibana ili prihvaćaju talibanski utjecaj. Ista ta zabačena područja su primarno mjesto regrutacije i obučavanja za ostale militantne skupine koje nastoje srušiti vladu predsjednika Ašrafa Ganija, uključujući medijski eksponiran kamp Daeša u provinciji Logar.