Analiza: Je li u Brazilu na pomolu povratak u korporativnu i vojnu vlast?

Iako smatra da se crnci ne bi trebali razmnožavati, unatoč tome što želi izbaciti ekološke nevladine udruge iz Amazone i uvesti nasilje na ulice Brazila kako bi osigurao mir i poredak, financijska elita je stala iza desničarskog predsjedničkog kandidata Jaira Bolsonara, kandidata Socijal-liberalne stranke (PSL). On je na prvom krugu predsjedničkih izbora 7. listopada ostvario prednost pred Fernandom Haddadom, iz Radničke stranke (PT). Drugi krug izbora održat će se 28. listopada i vrlo je vjerojatno da će Bolsonaro pobijediti, što će biti prvi put u dugom razdoblju da se desničarski kandidat popeo na vlast u Brazilu. Naime, Radnička stranka nema dobru prolaznost jer je njezin posljednji čelnik i brazilski predsjednik Lula da Silva u zatvoru zbog korupcije. Kontroverzni bivši vojni kapetan Bolsonaro tako je dobio 46 posto glasova, u koaliciji zvanoj 'Brazil iznad svega, Bog iznad svih', a Haddad je unutar svoje koalicije 'Opet sretni ljudi' tek 29 posto glasova Brazilaca.

Rezultat znači da je Bolsonaro - koji je pozitivno govorio o prošloj vojnoj diktaturi Brazila, uključujući i u korist mučenja, a ima i umirovljenog generala kao kandidata za potpredsjednika - vjerojatno idući predsjednik najveće i najnaseljenije zemlje Latinske Amerike i nedvojbeno najutjecajnije države na tom kontinentu. To je područje u središtu natjecanja između autoritarnosti i liberalne demokracije koja se sada vodi diljem svijeta. Postavlja se pitanje hoće li događaji u Brazilu uvesti novi val krajnje desnice, baš kao što se "ružičasti val" Latinske Amerike povlači, potencijalno podcjenjujući demokratske dobitke u regiji koja se desetljećima bori za izgradnju demokracija.