Analiza: Grčko-turske napetosti u Egejskom moru kao politička poruka Europi
Objavljeno

Turska je i dalje u grozničavom lovu na Güleniste i one za koje se sumnjiči da su dio mreže tzv. terorističke organizacije Fethullaha Gülena. Između ostalog se radi i o odbjeglim vojnim časnicima koji su napustili Tursku zbog straha od uhićenja i dugotrajnih zatvorskih kazni. Dio njih je otišao u susjednu Grčku, gdje su zatražili politički azil. Turska je tražila njihovo izručenje, ali je sredinom siječnja grčki Vrhovni sud odbio turski zahtjev za izručenjem osam pripadnika turske vojske koje Ankara optužuje za uključenost u pokušaju državnog udara sredinom srpnja 2016. Osmorka je stigla helikopterom u sjeverni grad Alexandroupoli i odmah zatražila azil. Grčki mediji se ponose odlukom Vrhovnog suda ukazujući time na svijetlo demokracije.
Nakon odluke uslijedio je šok. Načelnik Glavnog stožera turske vojske i najviši vojni časnik u Turskoj general Hulusi Akar posjetio je otočje Kardak/Imia u Egejskom moru 29. siječnja. Radi se o dva otoka koja su u pograničnom sporu između Grčke i Turske, koji je 1996. skoro doveo do oružanog sukoba. Akar je posjetio otoke točno na godišnjicu te krize. Turski mediji su protumačili vojni posjet kao jasnu poruku Ateni, pa čak i prijetnju Grčkoj ako ne preda 'teroriste'. Obje zemlje su potom započele pomorske i zračne patrole oko ovih otočića, a turski mediji spominju i manje borbe brodova, odnosno da je jedan turski vojni brod otjerao manje grčko plovilo. Ujedno je turska obalna straža izašla do linije tih otoka. Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu je rekao da se moraju pregledati sve povelje i dogovori s Grčkom, te da ne vidi nikakvog problema u posjetu turskog generala otocima.