Analiza: Do kuda mogu eskalirati američke nagomilane napetosti?

Posljednjih godina, a posebice mjeseci, američka javnost je žestoko podijeljena. Podjele su zasnovane na političkoj ideologiji i svjetonazoru, tj. pogledu na svijet. Na jednoj strani stoje, uvjetno rečeno, lijevo orijentirani liberali, a s druge desno orijentirani konzervativci. Premda su podjele na lijevo i desno u današnjoj politici dosta manjkave, a ponekad i zbunjujuće, ljudi se i dalje tako dijele. U smislu političkih stranaka ta dva suprotstavljena bloka dijele se na Demokrate i Republikance. Liberali preferiraju i glasuju za osobe kao što su bračni par Clinton i Barack Obama, a konzervativci glasuju za dinastiju Bush, Mitta Romneyja, ali u najnovije vrijeme kralj konzervativne Amerike postao je, naravno, Donald Trump.

Aktualni 45. predsjednik Sjedinjenih Država poseban je po mnogo čemu i definitivno je nekonvencionalan predsjednik i to mu se mora priznati voljeli ga ili mrzili. Međutim, Trumpov najveći učinak na američku naciju je žestoka polarizacija društva koju uzrokuje svojom pojavom i potezima. Premda se to događalo i ranije, ovolika razina ostrašćenosti i podjele američkog društva dugo nije viđena. Trumpa njegova vjerna baza obožava, dio birača ga tolerira dok ga široke mase ne vole, a neke čak i mrze. Svakako je aktualni predsjednik dodatno oživio već otprije postojeće ideološke podjele u Americi pa velik broj analitičara i stručnjaka sve otvorenije govori o mogućnosti izbijanja Američkog građanskog rata 2.0 koji bi eventualno bio sukob plave (liberalne) i crvene (konzervativne) Amerike. To bi bio sukob prilagođen uvjetima 21. stoljeća pa ne bi možda bio klasičan rat, ali bi definitivno bio rat. Je li takav sukob izgledan?