Velika analiza i objašnjenje nove krize: Rusko-saudijski naftni sraz u jeku koronavirus panike može svijet ubrzano gurnuti natrag u ekonomsku provaliju - Zašto se događa? S kojim ciljem? I zašto bi najveća žrtva mogao biti SAD?

Novi saudijsko-ruski naftni sraz izbija u najgorem mogućem trenutku, u vrijeme kada je globalna ekonomija u sve većoj panici zbog širenja koronavirusa, a glavna vijest jutros bio je strmoglavi pad cijene nafte za više od 30%. Što to sve znači i kako će utjecati na ekonomije diljem svijeta? To je tema kojom ćemo se baviti danas.

Krenimo redom - prvi faktor koji utječe na cijenu nafte je dakako širenje koronavirusa diljem svijeta. Manje putničkih zrakoplova je u zraku, manje brodova plovi, tvornice se zaustavljaju... Sve to kolektivno ruši cijenu nafte već neko vrijeme.

Kada pak govorimo o proizvodnji nafte onda zapravo govorimo o jednom poprilično malom klubu zemalja proizvođača. Dio tog kluba udružen je u posebnu grupaciju pod nazivom OPEC (kratica za "Organizacija zemalja izvoznica nafte"). Ovo je popis aktualnih članica: Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. De-facto lider ove grupacije, "šef" koji donosi glavne odluke, je Saudijska Arabija.

OPEC je zapravo kartel koji je nastao 60-ih godina kako bi se članice istog zaštitile od velikih igrača, odnosno moćnih američkih, britanskih i nizozemskih naftnih kompanija. Zemlje OPEC-a zajedno proizvode oko 44% svjetske nafte (što se tiče pak provjerenih naftnih rezervi čak oko 81% nalazi se u zemljama OPEC grupacije).