Tri desetljeća i tri režima do Slavoluka pobjede: Od Napoleonovog trijumfa kod Austerlitza i pada Svetog Rimskog Carstva, povratka dinastije Bourbona do Srpanjske revolucije

Bitka kod Austerlitza (poznata i po nazivu "Bitka tri cara") bila je bez dvojbe najvažnija i najveća pobjeda Napoleona i njegove Grande Armée. Dogodila se početkom prosinca 1805. godine kod naselja Slavkov (njemački: Austerlitz) na oko 10-ak kilometara istočno od grada Brno u današnjoj Češkoj. Zašto je ova bitka tako poznata i presudna? Zato što je Napoleon Bonaparte uspio poraziti čak dva udružena suparnika odjednom - Rusiju i Austriju (i to s manjim brojem vojnika, imao je oko 65,000 dok su ovi raspolagali i s do 100,000 ljudi).

Porazio je austrijskog cara Franju II. i ruskog cara Aleksandra I. Zanimljiv je podatak da je ta bitka također označila i konačan kraj Svetog Rimskog Carstva koje je postojalo još od 962. godine. Naziv Sveto Rimsko Carstvo, naročito ovaj "rimsko" dio može biti (i jest) zbunjujuć. Naime, kroz većinu svoje egzistencije unutar samog carstva nije se nalazio sam Rim! Riječ je zapravo o teritoriju u srednjoj Europi. Francuski pisac Voltaire iz 18. stoljeća je jednom sarkastično napomenuo: "Ova nakupina koja se zvala i još samu sebe zove Sveto Rimsko Carstvo niti je sveto, niti rimsko a niti carstvo".

A tko je bio na čelu Svetog Rimskog Carstva u vrijeme Bitke za Austerlitz? Upravo poraženi Franjo II. Kako to? Bilo je već očito da će Napoleonovo novo Francusko Carstvo na bojišnici eliminirati Sveto Rimsko Carstvo pa se Franjo II. "požurio" sa svojim "planom B" te je osnovao Austrijsko Carstvo 1804. godine (da, iako je još uvijek formalno bio car Svetog Rimskog Carstva!).

Bitka kod Austerlitza 1805. godine (sliku naslikao François Gérard 1810. godine)