Siva ekonomija: Uzroci, karakteristike i posljedice (II. dio)

Siva ekonomija može biti i najčešće je prisutna u svim sektorima ekonomije, što može generirati ekstremno komplicirane situacije za opći razvoj same ekonomije. Smatra se da su glavni uzroci pojave sive ekonomije:
1. ekscesivno oporezivanje - tip poreznog sustava koji je identificiran kao jedan od glavnih čimbenika zaslužan za pojavu i razvoj sive ekonomije;
2. vladine regulacije za određene tipove aktivnosti - povećanje intenziteta pravnih regulacija, smanjivanje slobode akcije individualnih osoba zaposlenih u službenoj ekonomiji, što vodi prema značajnom povećanju troškova rada u službenoj ekonomiji;
3. slab pravni sustav - stvaraju se situacije u kojima princip vladavine prava ostavlja dovoljno pravnih rupa u mnogim područjima gospodarstva koji pogoduju nastanku ilegalnih aktivnosti;
- strah od gubitka socijalnih prava koje pruža socijalna država;
- visoka stopa fleksibilnosti u korištenju radne snage.

Schneider 2009. u literaturi tvrdi da postoje tri glavna uzroka za izbijanje sive ekonomije:
1. Teret izravnog i neizravnog oporezivanja, stvarni i percipirani, rastući teret oporezivanja pruža snažne pobude da pojedinci i skupine djeluju u sivoj ekonomiji;
2. Teret pravnih propisa kao sredstvo za sve aktivnosti države. Pretpostavlja se da preveliki teret pravnih propisa stvara snažne pobude koji ljude privlače sivoj ekonomiji;
3. (Ne)moralnost poreza (odnos građana prema državi), što opisuje spremnost pojedinaca i skupina da barem djelomično se ostave svojih poslova u službenoj ekonomiji i da uđu u aktivnosti sive ekonomije: smatra se da smanjivanje moralnosti poreza automatski povećava snagu podzemne ekonomije.

Razmjena roba i usluga u sivoj ekonomiji je vrlo prisutna i razgranata te ona čini tzv. crno tržište. Jedna od najčešćih aktivnosti sive ekonomije je trgovina odnosno krijumčarenje droge i narkotika. Počevši s kasnim 19. i početkom 20. stoljeća mnoge države u svijetu su počele zabranjivati držanje ili korištenje nekih droga. Najpoznatiji od takvih programa je svakako rat protiv droge od strane američke vlade. No usprkos programima koji nastoje opstruirati narko mrežu, milijuni diljem svijeta i dalje konzumiraju ilegalne narkotike, a siva ekonomija i crno tržište nudi opskrbu. Potražnja za drogom je velika, a to narkodilerima i narkokrijumčarima pruža velike motive da se uključe u biznis organiziranog krijumčarenja droge. Premda policijske snage diljem svijeta kontinuirano presreću ilegalnu trgovinu drogom i hapse tisuće trgovaca droge na malo i veliko (npr. Pablo Escobar, Joaquin "El Chapo" Guzman), stabilna i velika potražnja za drogom i veliki profiti ohrabruju nove distributere da uđu na tržište bez smanjivanja maloprodajne cijene.

Prostitucija je ilegalna ili je složeno pravno regulirana u većini svjetskih država. Prostitucija čini klasičnog predstavnika sive ekonomije zbog konzistentne visoke potražnje za uslugama kod krajnjih kupaca, relativno visokih cijena usluga, radno-intenzivne ali slabo kvalificirane djelatnosti, koja privlači stalni priljev radnika. Dok prostitucija postoji u skoro svakoj državi, istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost da će se prostitucija pojaviti u siromašnijim zemljama, i u područjima s velikim brojem slobodnih muškaraca, kao što su vojne baze. Npr. empirijska studija je pokazala da je opskrba prostitutkama drastično porasla u američkim gradovima Denveru i Minneapolisu 2008. za vrijeme održavanja Demokratske i Republikanske nacionalne konvencije. Prostitutke na crnom tržištu najčešće rade s dozom tajnovitosti: ponekad dogovaraju usluge putem šifriranih poruka ili putem suptilnih gestikulacija. U razvijenim zemljama kao što su Njemačka ili Nizozemska prostitucija je legalizirana i regulirana, ali postoje i ilegalne prostitutke čije usluge su jeftinije te kod njih ne postoje legalni standardi i procedure koji se odnose na zdravstvene preglede, standarde pružanja usluga, i sl.